'Nekritičko reklamiranje lijeka jednako je ubojstvu'

Zvuči suludo no, činjenica je da će samo Velika Britanija uvesti 20 milijuna doza cjepiva protiv svinjske gripe, a budite sigurni, netko će na tome i zaraditi.

Pročitajte i ovo još je u bolnici Vatikan objavio vijesti o zdravlju pape Franje Večeras u Provjerenom Umjesto da grli plišanca, Sandi je okružen cjevčicama: "Prvo pojedem večeru pa se idem prikopčati na aparat"

'Prije 20-30 godina stvorio se cijeli niz lijekova, inovativnih lijekova, koji su bili blockbusteri, dakle na svakom od njih se zaradi godišnje preko milijarda dolara, za cijeli niz dijagnoza, od šećerne bolesti do tlaka. Zadnjih desetak godina 'de facto' nije bio niti jedan blockbuster', rekao nam je u razgovoru Rajko Ostojić, gastroenterolog iz KBC-a Rebro u Zagrebu. A upravo u tome leži ključ nemilosrdne borbe na farmaceutskom tržištu, kojim sve više vladaju generičke, a ne inovativne kompanije.

Izrada lijeka košta. U njegovo ispitivanje ulože se stotine milijuna dolara. U želji da im se ulog isplati, inovatori možda ne šire teoriju zavjere no, šire dijagnozu lijekova. A upravo je to slučaj farmaceutske tvrtke Pfizer, najvećeg svjetskog prodavača lijekova, autora kvalitetnog lijeka za epilepsiju.

Lažno reklamiranje lijekova

Da povrati ulog, Pfizer je proširio dijagnozu i lijek protiv epilepsije počeo reklamirati kao onaj protiv glavobolje, a to nije bilo prvi put. Zbog neregularnog trgovanja s 13 lijekova američki sud tvrtku je kaznio s 2,3 milijarde dolara. Ipak, to je prava sitnica jer Pfizer toliko zaradi u samo, tri tjedna! No ovo je samo jedan primjer za koji je javnost saznala, a farmaceutske tvrtke itekako su svjesne ljudskog straha od bolesti i to koriste za obilnu zaradu.

'Mi danas, liječnici, imamo sve više posla sa zdravim ljudima koji nam dolaze sa komadom papira na kojem je nešto šećera, nešto kolesterola, dakle ljudi bez ikakvih tegoba', objasnila je dr. med. Lidija Gajski, specijalist za unutrašnje bolesti. No, liječnici im propisuju lijekove. Tipičan primjer je osteoporoza kojoj se do 1993. nije pridavala veća pažnja. Sve dok za optimum gustoće kosti nije uzet onaj kod žena između 20 i 30 godina. Iako je manja gustoća kosti normalna pojava poodmakle dobi, sustav je osteoporozu nazvao vodećim zdravstvenim problemom i stvorio paniku kod žena.

Lijekovi s placebo efektom - najprodavaniji

'Uvjerio ih je da će u budućnosti razviti bolest i da koriste preparate koji bi tu bolest u budućnosti trebali spriječiti', istaknula je Gajski. Ironično, učinak tih preparata uglavnom je, zanemariv. No, upravo se takvi lijekovi najviše propisuju. Primjerice, antidepresivi uglavnom imaju placebo efekt no od lipnja ih je u Hrvatskoj prodano čak 700 tisuća! Gajski tvrdi da se bespotrebno propisuju i lijekovi za tlak i kardiovaskularne bolesti, kada se radi o neznatnim odstupanjima od normale. Ostojić tvrdi, nisu sporni lijekovi interne medicine, koji prolaze rigorozna testiranja, već oni koji su nam svakodnevno pred očima.

'Otvorite danas tjedne novine. Vidjet ćete puno lijekova, dodataka prehrani, za mršavljenje, za liječenje tumora, za liječenje upale. I to je, na takve stvari Agencija za lijekove, državna administracija, Ministarstvo zdravstva, mora promptno reagirati', naglasio je Ostojić. A kakvo je stanje na listi lijekova? Na nju žele doći mnoge tvrtke, što i ne čudi, jer godišnji promet od prodaje lijekove kod nas iznosi oko 6 milijardi kuna. A to stvara pritisak na one, koji liste stvaraju. Ipak, u HZZO-u ističu da su pravila igre jasna.

Vonćina: U Hrvatskoj nema ekstremnih slučajeva

'Kriteriji koji se uzimaju u obzir u svakom slučaju su koliko je lijek dobar i koliko je farmaceutska industrija znanstvenim dokazima dokazala da su tvrdnje o uspjehu i kvaliteti lijeka istinite', pojasnio je Luka Vonćina, rukovoditelj službe za lijekove pri HZZO-u. Samo u srpnju na listu HZZO-a uvršten je 21 novi lijek, dok je Agencija za lijekove i medicinske proizvode, prošle godine izdala 1.132 odobrenja za stavljanje lijeka u promet. 90 ih je ukinuto, uglavnom iz marketinških razloga.

'Ili činjenica da je farmaceutska tvrtka proizvela novi, sličan lijek koji ima poboljšano djelovanje ili se lakše uzima, ili jednostavno činjenica da joj se više ne isplati proizvoditi neki lijek zbog toga što je konkurencija prejaka', dodaje Vonćina. Vonćina napominje da ekstremnih slučajeva kao Pfizerovog kod nas nema no, Gajski tvrdi da sustav kontrole nije dobar. Naime, nuspojave lijekova prijavljuje liječnik ali, nema sankcija ako to ne učini. Iako Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji godišnje dođe 200 tisuća prijava nuspojava, kancerogeni učinak nekih lijekova vidi se tek za 20 ili više godina.

'Reklamiranje lažnih lijekova ravno ubojstvu'

'Istraživači koji su aktivno istraživali ovu problematiku, našli su, u Americi, da su nuspojave lijekova četvrti do šesti uzrok smrti u Američkoj populaciji', zabrinjavajuća je statistika, koju nam je istaknula Gajski. Ameriku to godišnje košta 4 milijarde dolara a 100-tinjak milijuna ode na troškove liječenja. No, što kao laici, možemo učiniti da se zaštitimo? Naši sugovornici kažu da lijekove ne treba uzimati pod svaku cijenu. Njihova
konzumacija nije sasvim bezazlena, a prije uporabe treba se dobro informirati jer kukolja ima svugdje, pa tako i u medicini. 'Nekritičko reklamiranje lijeka ili davanje lažnog lijeka, davanje lijeka za lažnu dijagnozu jednako je ubojstvu', zaključio je Ostojić.