Grčić: Trajne mjere za CHF kredite stajat će banke više od 5 milijardi kuna

Grčić je istaknuo da se prijedlogom Vlade ide ka trajnom rješenju problema dužnika s kreditima u CHF, s obzirom da su sada u primjeni dvije privremene mjere - o smanjenju kamata na te kredite na 3,23 posto, uvedenu 2014. godine, te zamrzavanje tečaja CHF na 6,39 kuna za franak od siječnja ove godine.

Pročitajte i ovo Tako tvrde u udrugama Presuda banci u Srbiji najava istog scenarija za slučaj 'franak' u Hrvatskoj? Tužba udruge Franak Tužba protiv 8 banaka: 'U ovoj borbi potrošač mora pobijediti'

"Apsurdno je da je dužnicima nakon 8 ili 9 godina otplate kredita u CHF glavnica veća nego u trenutku kada su ugovarali kredit. Stoga je ključno da se tim ljudima pomogne", izjavio je Grčić.

Podsjetio je da je Vlada prepustila određeno vrijeme bankama da izravno s građanima iznađu odgovarajuće rješenje, no s obzirom da se to nije dogodilo, sada je donijela "vrlo snažnu političku odluku da se ide prema modelu trajnog rješavanja".

"Ovim modelom u potpunosti se želi izjednačiti dužnike u švicarskim francima sa onima koji imaju kredite u eurima. Time se eliminira problem utjecaja ekstremnog rasta tečaja CHF na povećanje glavnice i ukupnog iznosa potrebne otplate kredita u švicarcima. Zapravo se time u idućem razdoblju u otplati ostatka duga u potpunosti oni izjednačavaju s građanima koji su zaduženi u eurima", istaknuo je Grčić.

Kako je pojasnio, razlika koja je stvorena u prethodnom razdoblju se otpisuje, odnosno glavnica kredita se smanjuje, a taj ukupni trošak smanjenja ide na teret bankarskog sektora.

"Samo pretvaranje kredita bi se događalo prema tržišnom tečaju, znači onom koji će biti na dan konverzije, pri čemu bi se onda unazad računala razlika rasta glavnice temeljem tečajnih razlika i na taj način bi se utvrdio ukupni porast izazvan rastom tečaja CHF koji bi išao u otpis", pojasnio je Grčić.

Bankarski sektor moći će to koristiti kao poreznu olakšicu, što im je dijelom pomoć u lakšem svladavanju tog tereta koji se sad pojavljuje u njihovim bilancama, kazao je Grčić.

HNB: Neće biti znatnijeg nepovoljnog učinka na financijsku otpornost bankovnog sustava

Izložio je primjer kredita od 100.000 eura i isto toliko CHF, koji su sklopljeni u godinama 2005., 2006. i 2007. s rokom vraćanja od 25 godina, dakle otplaćuju se oko 8-9 godina. Bez privremenih mjera Vlade, odnosno najavljenog trajnog rješenja, razlika u iznosima otplate je od 25 do 30.000 eura, napomenuo je Grčić.

Razlika između 25 i 30 tisuća eura nastaje vezano uz godinu kad je zaključen ugovor.

"Kad se to svede na svih 53.000 partija kredita u francima, ta razlika ukupno raste na preko 5 milijardi kuna, i toliko će otprilike otpis stajati bankarski sektor", rekao je Grčić.

Ukupno, kako je naveo, vrijednost kredita u CHF doseže protuvrijednost od 23 milijarde kuna.

Mjere vlade, istaknuo je, odnosit će se na sve kredite u CHF, pri čemu se više od 90 posto njih odnosi na stambene kredite.

Vlada planira do početka listopada usvojiti sve potrebne zakonske akte kako bi se provelo trajno rješavanje tog problema. Grčić ističe da se još razmatra hoće li se to učiniti uredbom Vlade ili prijedlogom izmjena zakona.

"Očekujemo da bi 1. listopada cijela priča krenula u smislu pretvaranja kredita iz CHF u eure, da bi banke krenule u izračun otpisa za svaki pojedini kredit i time bi se stvorila osnova za otpis dijela duga, kao i preračun ostatka duga prema kriterijima kredita u eurima", naveo je Grčić, dodavši kako se procjenjuje da bi vrijeme od tri mjeseca, dakle do kraja godine bilo dovoljno da se izvrši pretvaranje kredita u eure.

"Do kraja godine istovremeno bi prestale važiti privremene mjere, a banke bi mogle uključiti dio tih otpisa već u ovoj godini u porezne olakšice", naveo je Grčić.

Marić: HDZ će podržati Vladin plan za "švicarce"

Iako smatraju da se donosi samo zbog izbora, HDZ će podržati Vladin plan za rješavanje problema dužnika u švicarskim francima, no tvrde da su predložena rješenja izvorno HDZ-ova.

"S obzirom da je najavljeni prijedlog izvorno HDZ-ov i da predstavlja satisfakciju dužnicima, naravno da ćemo ga podržati. Međutim, inzistirat ćemo na cjelovitom rješenju, a ono podrazumijeva obeštećenje i onih dužnika kojima je prekinut ugovorni odnos. Istodobno tražimo da se riješi problematika jednostrano povećanih kamatnih stopa", rekao je Hini HDZ-ov saborski zastupnik Goran Marić.

Naglasio je da se ne može govoriti o kvalitetnim rješenjima ako iza njih slijedi velik broj sudskih tužbi, što je najavila udruga Franak.

"No, podržat ćemo svakako promptnu konverziju svakog pojedičanog kredita po tečaju koji je vrijedio na dan kad je kredit pušten u optjecaj", kaže Marić koji podržava i prijedlog da se na kredite u "švicarcima" primijeni kamatna stopa koja je cijelo vrijeme vrijedila za euro, a da se za preplaćeni iznos umanji glavnica kredita.

Protivi se, međutim, ideji da se troškovi konverzije bankama priznaju kao porezna olakšica.

"Nedopustivo je u takav odnos miješati porezne obveznike i teret prebacivati na njih, jer se u ovom slučaju nikako ne može govoriti o gubitku, nego tek o umanjenoj dobiti banaka. Gubici banaka nisu nastali na stambenim kreditima, nego na kreditima velikih kompanija koji nikada nisu naplaćeni", smatra Marić.(Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook