Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

U sklopu međunarodnog Projekta satelitskog praćenja morskih kornjača u Jadranu, koji u Hrvatskoj provode Hrvatski prirodoslovni muzej i Plavi svijet - Institut za istraživanje i zaštitu mora, poslijepodne je puštena u more prva morska kornjače sa satelitskim odašiljačem u hrvatskom dijelu Jadrana.


Kornjača, koja prema nazivu koćarice koja ju je slučajno uhvatila nosi ime Calypso, puštena je u more u Malom Lošinju, na plaži Borik.

Vezani članci Pomorska policija, ilustracija U moru na Bačvicama na dubini od pet metara pronađeno beživotno tijelo muškarca Izumiranje periski i morskih kornjača - 8 Katastrofa koja se Mediteranom širi poput požara: Nekad su bile simbol čistog Jadrana, ali danas ih je potpuno zdravo tek - 29

Projekt satelitskog praćenja glavatih želva u Jadranu ostvaruje se na temelju međunarodnog talijansko-hrvatsko-slovenskog projekta AdriaWatch, koji se financira iz programa Europske unije INTEREG.

U sklopu tog projekta satelitskim odašiljačima obilježeno je ukupno pet glavatih želva - tri u Italiji, po jedna u Sloveniji i u
Hrvatskoj.

Po riječima predsjednika Instituta "Plavi svijet", Draška Holcera, time je počela provedba projekta daljinskog praćenja glavatih želva u hrvatskom dijelu Jadrana.

Riječ je o suvremenoj metodi ekoloških istraživanja koja se prvi puta primjenjuje u Hrvatskoj, a omogućit će stalno praćenje kretanja i ponašanja životinja.

Podatke o kretanju i ponašanju prikupljat će satelitski odašiljač učvršćen na oklop kornjače te ih u trenutku izrona kornjače, putem satelitskog sustava u Zemljinoj orbiti, proslijediti do istraživača.

Takvi podaci, zajedno s drugim rezultatima istraživanja biologije tih ugroženih morskih životinja, omogućit će planiranje strategije zaštite glavate želve u Jadranu.

Istraživanja o ugroženim organizmima posljednjih desetak godina sustavno provode Hrvatski prirodoslovni muzej i Institut Plavi svijet, u suradnji s Centrom za oporavak morskih kornjača Akvarija iz Pule.

Jadransko more jedno je od dva najznačajnija područja ishrane i zimovanja glavate želve u cijelom Sredozemlju, njena zaštita preduvjet je opstanka sredozemne morske populacije, pa je navedena u brojnim međunarodnim konvencijama i u Nacionalnom akcijskom planu zaštite bioraznolikosti Hrvatske.