Kornjača, koja prema nazivu koćarice koja ju je slučajno uhvatila nosi ime Calypso, puštena je u more u Malom Lošinju, na plaži Borik.
Pročitajte i ovo
Projekt satelitskog praćenja glavatih želva u Jadranu ostvaruje se na temelju međunarodnog talijansko-hrvatsko-slovenskog projekta AdriaWatch, koji se financira iz programa Europske unije INTEREG.
U sklopu tog projekta satelitskim odašiljačima obilježeno je ukupno pet glavatih želva - tri u Italiji, po jedna u Sloveniji i u
Hrvatskoj.
Po riječima predsjednika Instituta "Plavi svijet", Draška Holcera, time je počela provedba projekta daljinskog praćenja glavatih želva u hrvatskom dijelu Jadrana.
Riječ je o suvremenoj metodi ekoloških istraživanja koja se prvi puta primjenjuje u Hrvatskoj, a omogućit će stalno praćenje kretanja i ponašanja životinja.
Podatke o kretanju i ponašanju prikupljat će satelitski odašiljač učvršćen na oklop kornjače te ih u trenutku izrona kornjače, putem satelitskog sustava u Zemljinoj orbiti, proslijediti do istraživača.
Takvi podaci, zajedno s drugim rezultatima istraživanja biologije tih ugroženih morskih životinja, omogućit će planiranje strategije zaštite glavate želve u Jadranu.
Istraživanja o ugroženim organizmima posljednjih desetak godina sustavno provode Hrvatski prirodoslovni muzej i Institut Plavi svijet, u suradnji s Centrom za oporavak morskih kornjača Akvarija iz Pule.
Jadransko more jedno je od dva najznačajnija područja ishrane i zimovanja glavate želve u cijelom Sredozemlju, njena zaštita preduvjet je opstanka sredozemne morske populacije, pa je navedena u brojnim međunarodnim konvencijama i u Nacionalnom akcijskom planu zaštite bioraznolikosti Hrvatske.
