Aleju glagoljaša čini serija od 11 spomenika koji su postavljeni između malih istarskih gradića Roča i Huma. Aleja je podignuta u čast prvom slavenskom pismu glagoljici. No mjesto Roč nije odabrano nasumično. Roč je u 13. stoljeću bio snažno središte glagoljaške pismenosti i književnosti, te je upravo on odabran kao početak poznate aleje.
Pročitajte i ovo
Kako bi razumjeli što Aleja glagoljaša predstavlja, važno je razumjeti nešto o povijesti glagoljice. Nju su početkom 9. stoljeća, na današnje područje Istre i Kvarnera, doveli misionari i filozofi Čiril i Metod, a koristila se sve do 19. stolijeća. Početkom 16. stoljeća potiskuje ga latinica, no ona je i dalje ostala popularna među narodom, naročito na mislim slavljima i u pisanim dokumentima.
Čiril i Metod su narodu predstavili 'oblu' glagoljicu, dok se ona s vremenom evoluirala i mijenjala svoj oblik. Na našim je prostorima obla glagoljica postala uglatom, stoga se često naziva i hrvatskom glagoljicom.
Bitno je napomenuti da su u Kosinju, Senju i Rijeci otvorene i prve tiskare koje su tiskale knjige na glagoljici. Te se knjige tiskane prije 1501. godine nazivaju Inkuanbole. Bitno je napomenuti da se danas, velika većina svih tiskanih knjiga i misala na glagoljici nalazi u Muzejima diljem svijeta, od New Yorka, preko Pariza pa sve do Moskve i Berlina. U Hrvatskoj je danas, na žalost, ostalo malo pisanih tragova glagoljice.
Ukoliko se uputite u Istru, u posjet Aleji glagoljaša, svakako uzmite malo vremena i posjetite neku od brojnih istarskih kapelica, u kojima možete naći i glagoljske grafite! Zvuči smiješno, no i u 16 stoljeću postojali su „vandali“ koji su umjetnička djela i freske šarali, tada, aktualnom glagoljicom. Mnogi su ostavljali svoj potpis ili pak pisali razne poruke posjetiteljima.
Aleja glagoljaša duga je od prilike sedam kilometara, a na njoj se nalaze sklupture u obliku glagoljičkih slova. Sastoji se od Stola Ćirila i Metoda, Sijela Klimenta Ohridskog, Glagoljskog lapidarija, Klanca hrvatskog Lucidara, Vidikovca Grgura Ninskog, Uspona Istarskog razvoda, Zida hrvatskih protestanata i heretika, Odmorišta žakna Jurja, spomenika otporu i slobodi te Vratima Huma.
Nastala je kao projekt Čakavskog sabora koji je osnovan 1969. godine u Žminju, a koji je zamišljen kao kulturno-znanstvena manifestacija koja će se baviti uglavnom pitanjima čakavskog pjesništva.
Aleju glagoljaša su osmislili kipar Želimir Janeš i profesor Josip Bratulić, a postavljena je 1977. godine.
Više preporuka za vikend potražite na onecroatia.info
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
