Hrvati izabrali što je najbolje od najboljeg u Hrvatskoj

Projekt, NAJBOLJE u HRVATSKOJ - izabrali građani, dobio je rezultate za 2013. godinu! Preko 3.000 atrakcija u 21 županiji i u 11 kategorija rangirani su prema glasovima građana Hrvatske. Evo i rezultata.

Pročitajte i ovo Pred izumiranjem Njegovim se poslom gotovo nitko ne želi baviti, ali Ivan ih ima 72 i svakoj zna ime: "Ovo su Regica, Lara…" Blagdanski odmor Zimski turizam u Istri: Smještaje pune tradicionalni gosti, ali i sve više domaćih

>> HTZ: U svibnju 14 posto dolazaka i 18 posto noćenja više nego isti mjesec lani

Hrvatski građani u prosjeku 10 puta godišnje odlaze na jednodnevne vikend izlete van svog mjesta boravka, koji ne uključuju noćenje. Maksimalno četiri puta godišnje na ovakav izlet otiđe 23 posto, 5 do 10 puta njih 44 posto, a više od 10 puta – 27 posto. Na jednodnevne izlete bez noćenja nikada ne otputuje 6 posto hrvatskih građana.

Kada su u pitanju jednodnevni vikend izleti bez noćenja, najčešće se odabiru one destinacije koje su blizu mjestu stanovanja. Pa tako stanovnici Zagreba, Sjeverne Hrvatske, Like i Slavoniie najčešće idu u kontinentalni dio Hrvatske, Istrijani na Sjeverni Jadran, dok Dalmatinci kombiniraju Srednji i Južni Jadran.

Većina građana voli dulje vikende

Na vikende van mjesta boravka koji uključuju barem jedno noćenje, odlazi se dvostruko rjeđe – u prosjeku 5 puta godišnje. Oni u dobi od 25 do 29 godina idu nešto češće, 7 puta godišnje. Općenito gledajući, najčešće se odlazi u kontinentalni dio Hrvatske (34 posto), zatim na Srednji (23 posto) i Sjeverni Jadran (21 posto), u inozemstvo (15 posto), a na Južni Jadran svega 7 posto, pokazalo je istraživanje koje su proveli GFK i portal najboljeuhrvatskoj.info.

Na dulji vikend (sa noćenjem), češće od ostalih, Zagrepčani odlaze na Sjeverni Jadran (38 posto), Istrijani u kontinentalni dio Hrvatske, a zbog blizine Italije, češće od ostalih otputuju u inozemstvo (24 posto). Više od polovice Slavonaca (57 posto) bira kontinentalni dio Hrvatske, dok osobe iz Sjeverne Hrvatske skoro podjednako na produljeni vikend odlaze na kontinent, srednji i sjeverni Jadran. Dalmatinci, vjerojatno bježeći od svoje svakodnevice i sunca, preferiraju kontinentalni dio zemlje (39 posto).

Idealan vikend

Koliko se način na koji se provodi vikend razlikuje od načina na koji bi se želio provoditi vikend (idealan vikend), također je obuhvaćeno istraživanjem.

Hrvatski građani vikend najčešće provode odmarajući se kod kuće (40 posto) ili šetajući prirodom (37 posto). Zagrepčani se češće od ostalih odmaraju kod kuće (51 posto), dok Istrijani češće provode vikende u prirodi (46 posto), najmlađi (18-24g.) češće od ostalih vikende provode na kavama s društvom (35 posto), a oni malo stariji (25-29g.) češće od ostalih se druže s prijateljima izvan kuće (39 posto).

Najveći dio (29 posto) idealnim vikendom smatra odlazak na izlet van svog mjesta boravka, dok je za 24 posto idealan vikend kombinacija rekreacije, zabave i odmora. Za 14 posto idealan vikend je šetnja pored mora s doručkom na sunčanoj terasi, jednom riječju, romantičan vikend.

Oni u dobi od 25 do 29 godina češće od ostalih pod idealnim vikendom podrazumijevaju kombinaciju rekreacije, zabave i odmora (38 posto), dok je osobama srednje dobi(41-55 godina) nešto češće idealan vikend izlet u prirodi (38 posto). Ljudi s mora (Dalmatinci i Istrijani) rjeđe od ostalih idealnim vikendom zamišljaju šetnju uz more i kavu na sunce. Njima je češće od ostalih idealan vikend putovanje (Istrijani 22 posto), a Dalmatincima party uz roštilj i dobro piće (18 posto).

Najviše Hrvata na srednjem Jadranu

Ovo ljeto najveći dio hrvatskih građana namjerava otputovati na Srednji Jadran (30 posto), slijedi Sjeverni Jadran (21 posto), dok na Južni Jadran namjerava otići njih 12 posto. U inozemstvo planira otputovati 10 posto. Ovo ljeta nema namjeru nigdje otputovati 26 posto hrvatskih građana, bilo iz financijskih razloga, obaveza i sl.

Kada se već odluče za putovanje, Hrvatski građani informacije o smještaju, bilo u Hrvatskoj ili inozemstvu, najčešće traže preko poznatih ili prijatelja (na osnovi njihovih preporuka) – 47 posto. Osim preporuka prijatelja, o smještaju se informiraju i na Internetu, bilo preko službenih destinacija gradova (24 posto), web stranica hotela (21 posto), web stranica turističkih agencija (20 posto). U turističke agencije odlazi manji postotak – njih 10 posto.

Visoke cijene kao nedostatak

Velika većina (88 posto) provjerava kvalitetu pronađenog smještaja i to najčešće preko recenzija/ocjena ljudi na portalima za rezervaciju (npr. booking.com i dr.) – 46 posto, slijedi provjera preko poznatih (42 posto), kao i provjera na osnovi komentara na blogovima/forumima (39 posto).

Kao glavni nedostatak hrvatskog turizma hrvatski građani smatraju visoke cijene, bilo da se radi o smještaju (30 posto) ili o gastronomskoj ponudi (23 posto), te slabu ponudu dodatnog sadržaja (19 posto).

Nešto manje od polovice hrvatskih građana (46 posto) smatra da su prirodne ljepote i razvedena obala aspekti koji Hrvatsku razlikuju od ostalih turističkih destinacija, dok jedna trećina smatra da je čisto more to koje Hrvatsku razlikuje od ostalih destinacija.

Unaprijeđenje ponude i sniženje cijena kao želje

Austrija i Španjolska su zemlje za koje najveći broj hrvatskih građana smatra da nam mogu biti uzor u turizmu.

Kada bi hrvatski građani mogli sjesti u fotelju Ministra turizma s ciljem poboljšanja ove gospodarske grane, najveći broj bi prvo unaprijedio dodatnu ponudu (25 posto), a zatim snizio cijene (14 posto).

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook