Merkel i ostali europski čelnici izričito su protiv naoružavanja ukrajinske vojske koja vodi borbe s proruskim pobunjenicima. Zalažu se za diplomatsko rješenje.
Pročitajte i ovo
Budući da SAD razmišlja o tome da Ukrajincima pošalje vojnu pomoć, jedan je novinar na konferenciji koju su zajedno u Washingtonu održali Angela Merkel i Barack Obama, pitao kako mogu biti sigurni da oružje neće završiti u pogrešnim rukama.
Angela Merkel kazala je kako se situacija pokušava riješiti na razne načine. 'Ne mogu vam garantirati, možda neće ništa biti od toga, a onda ćemo razgovarati o novim mogućnostima. Mora se razmisliti o puno stvari. S američkim predsjednikom sam uvijek mogla staviti sve karte na stol', rekla je Merkel.
Obama jer rekao da nikada nije postojala garancija da će neka metoda djelovanja imati učinak kojemu se nadaju oni koji odlučuju. 'Možemo li biti sigurni da vojna pomoć koju dajemo Ukrajincima neće pasti u krive ruke - o tome svemu treba razmisliti. Ali veća je vjerojatnost da ta metoda ima utjecaja nego da ne damo oružje', rekao je američki predsjednik.
Obama još nije donio odluku o slanju oružja Ukrajini
Američki predsjednik Barack Obama je rekao da njegova vlada razmatra sve mogućnosti rješavanja krize u Ukrajini, napomenuvši da još nije odlučio hoće li Sjedinjene Države Ukrajini poslati ubojito oružje.
Obama je upozorio Rusiju da ne može silom prekrajati zemljovid Europe, ali i naglasio kako SAD ne želi "oslabiti" Rusiju u sadašnjoj krizi, najgoroj između tih dviju svjetskih supersila od završetka Hladnog rata.
"Mogućnost ubojitog obrambenog oružja je jedna od onih koje se razmatraju, ali još nisam odlučio o tome", rekao je Obama.
"Naš cilj nije opremiti Ukrajinu za napadačka djelovanja nego samo za to da se može obraniti", naglasio je američki predsjednik.
"No, možemo li biti sigurni da će se ubojito oružje koje pošaljemo Ukrajini upotrijebiti na pravi način, da neće pasti u pogrešne ruke, da neće uzrokovati preagresivne akcije koje Ukrajinci ne mogu podnijeti? kakve će to reakcije izazvati, ne samo među separatistima, nego i kod Rusa. Sve su to pitanja koja treba uzeti u obzir", rekao je Obama.
Merkel je rekla da će se, unatoč poteškoćama u nastojanju da se postigne diplomatsko rješenje s Rusijom oko Ukrajine, ti napori nastaviti, jer Njemačka smatra da se kriza ne može riješiti vojnim putem. Podsjetila je da je već obznanila što misli o slanju oružja u ukrajinu, ali i istaknula da će savez između SAD i Europe ostati čvrst i onda kad se dvije strane ne slože oko neke stvari.
"Kao netko tko dolazi iz Europe, mogu samo reći da ako odustanemo od načela teritorijalne cjelovitosti, nećemo moći održati mirni poredak u Europi", kazala je njemačka kancelarka.
"Ako se u nekom trenutku mora priznati da nije moguće ostvariti uspjeh, čak i ako se poduzelo sve, onda SAD i Europa moraju sjesti i zajednički razmisliti o drugim mogućnostima koje se mogu poduzeti", rekla je Merkel.
Obama je rekao da je ruska agresija samo ojačala jedinstvo međunarodne zajednice, založivši se još jednom za diplomatsko rješenje krize. Istodobno je istaknuo da će, ako ovog tjedna ne bude napretka u diplomatskom rješavanju situacije s Rusijom, SAD i Europa uputiti snažan zajednički odgovor, neovisno o mogućim taktičkim razmimoilaženjima.
"I dalje nastojimo postići diplomatsko rješenje, ali jasno dajemo do znanja da ako se Rusija nastavi ponašati kao dosad, što uništava njezino gospodarstvo i šteti ruskom narodu, a ima užasne posljedice po Ukrajinu, njezina će se izoliranost dodatno pogoršati, i politički i gospodarski", rekao je.
Dodao je da će SAD zadržati gospodarske sankcije prema Rusiji i s međunarodnim partnerima jačati diplomatski pritisak na Moskvu.
U očekivanju sastanka u srijedu
Zapad se mora suprotstaviti Rusiji oko pitanja Ukrajine ili bi Europa mogla pasti u veliki rat po prvi put nakon 1945. godine, upozoravaju zapadni diplomati dok napori oko mirovnih pregovora vise o niti.
Njemačka kancelarka Angela Merkel temeljito je izvjestila američkog predsjednika Baracka Obamu u Washingtonu oko stanja pregovora s Vladimirom Putinom. Za to vrijeme bivši američki veleposlanik u Ukrajini predviđa već iduće mete ruskog predsjednika. Naravno je riječ o zemljama Baltika (Estonija, Latvija, Litva), koje su sve članice NATO saveza, prenosi Independent.
U nedjelju su se, s druge strane, u telefonskom razgovoru Putin, Merkel, Hollande i Porošenko uspjeli dogovoriti tek da će u srijedu sastati u bjeloruskoj prijestolnici Minsku te nastaviti tražiti mirno rješenje sukoba na istoku Ukrajine.
Dogovoren sastanak za izbjegavanje 'totalnog rata'
Međutim, estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves usporedio je nedjelovanje Zapada protiv Rusije s udovoljavanjem Adolfu Hitleru 1938. godine, kad je nacističkoj Njemačkoj dozvoljeno oduzimanje dijelova tadašnje Čehoslovačke. "Povijest nas uči da udovoljavanje nikad neće zadovoljiti one kojima se udovoljava", istaknuo je Ilves.
Britanski ministar vanjskih poslova Phillip Hamond optužio je Putina da se ponaša kako "kakav tiranin iz sredine 20. stoljeća", dok je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian izrazio bojazan od najgoreg ako mirovni pregovori propadnu ovog tjedna.
Protekle noći objavljeni su i novi izvještaji o žrtvama rata na istoku Ukrajine, koji čak deset puta nadmašuju prijašnje izvještaje te govore o brojci od 50.000 mrtvih dosad.
Iako se govori o suprotnim stavovima pojedinih zemalja Zapada te nesuglasju između europskih čelnika i SAD-a, američki tajnik John Kerry odbacuje svaki spomen toga. SAD i EU su ujedinjeni u zajedničkoj diplomaciji oko Ukrajine, kaže on. "Nema podjela, nema odvajanja", dodaje Kerry.
Ruski predsjednik Putin doputovao u Egipat
Ruski predsjednik Vladimir Putin doputovao je u ponedjeljak navečer u Kairo, u dvodnevni posjet usmjeren na jačanje veza s Egiptom, tradicionalnim saveznikom Washingtona.
To je prvi Putinov posjet Egiptu u zadnjih deset godina, a po dolasku u kairsku zračnu luku dočekao ga je egipatski kolega Abdel Fatah al Sisi, rekle su za AFP lučke vlasti.
Stručnjaci drže da je Egipat, tradicionalni saveznik Washingtona, među zemljama s kojima Rusija - izolirana i na meti kritike zbog ukrajinske krize - želi ojačati diplomatsku i gospodarsku suradnju.
Egipat je pak željan ojačati veze s Rusijom od srpnja 2013., kada je vojska predvođena al-Sisijem svrgnula islamističkog predsjednika Mohameda Mursija nakon masovnih uličnih prosvjeda.
Egipatska vlada nije bila zadovoljna mlakim stajalištem svog ključnog saveznika i vojnog dobavljača, Sjedinjenih Država, piše agencija dpa. Washington je nakon svrgavanja Mursija suspendirao dio vojne pomoći Egiptu za koju inače na godinu izdvaja 1,3 milijarde dolara, ali se ipak suzdržao od toga da svrgavanje nazove vojnim udarom.
Velik dio vojne pomoći od tada je vraćen, no provladini mediji još često prikazuju Sjedinjene Države kao zemlju koja nije naklonjena Egiptu, dodaje dpa. (B.V./I.D./Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
