Krvava osveta za Bljesak - kako je ratni zločinac naredio napad u kojem je poginulo sedmero ljudi: "Učinio sam to iz očaja"
Piše T.D.,
02. svibnja 2022. @ 07:52
Tog svibanjskog jutra nešto prije 10:30 Zagreb, Sisak, Karlovac i Jastrebarsko zasule su rakete s tzv. zvončićima. Samo u glavnom gradu poginulo je sedam ljudi, a ozlijeđeno ih je dvjestotinjak.
Podijelite
Nekoliko hrvatskih gradova, među kojima je Zagreb, 2. i 3. svibnja bilježe tužnu, ove godine 27. obljetnicu raketiranja u kojem je poginulo sedam, a ozlijeđeno dvjestotinjak građana.
U znak odmazde zbog gubitka okupiranih dijelova zapadne Slavonije u vojno-redarstvenoj akciji "Bljesak" vojska pobunjenih Srba raketnim sustavom "Orkan" s kazetnim punjenjem, zabranjenim međunarodnim konvencijama, raketirala je civilne ciljeve, središte Zagreba, Sisak, Karlovac i Jastrebarsko.
Oko 10:20 2. svibnja 1995. godine rakete s tzv. "zvončićima" zasule su Strossmayerov trg i ulice prema istoku do Križanićeve, a drugog dana i na zgrade Dječje bolnice u Klaićevoj ulici, Hrvatskog narodnog kazališta, Akademije dramskih umjetnosti i Doma umirovljenika "Centar". Mete napada bile su i Zračna luka i naselje Pleso.
U spomen na žrtve napada Zagreb je 2007. godine prostor na uglu Vlaške i Draškovićeve ulice imenovao Trgom svibanjskih žrtava 1995.
Samo na zagrebačkom području poginulo je sedam osoba. Nakon raketiranja Zagrebu je prijetila opasnost od 500 neeksplodiranih zvončića, koje je naknadno deaktivirala policija. Prilikom deaktiviranja zvončića poginuo je jedan policajac.
Napad na glavni grad Hrvatske naredio je Milan Martić, srpski ratni zločinac, kasnije pravomoćno osuđen na Međunarodnom sudu u Haagu na 35 godina zatvora.
Martić je priznao svoju odgovornost u Kninu, a još u veljači 1995. godine govorio je kako ih nitko ne može spriječiti da tuku po hrvatskim gradovima. Drugog dana napada na televiziji je izjavio da je naredio granatiranje Zagreba.
35 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti
Haški sud osudio je Martića na 35 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti i kršenje običaja i zakona ratovanja. U optužnici je stajalo da je on od kolovoza 1991. do kolovoza 1995. kao sudionik udruženog zločinačkog pothvata planirao, zapovijedao i poticao progone, istrebljenje, ubojstva, zatvaranja, mučenja, deportacije, bezobzirna razaranja i pljačke na području Republike Hrvatske i BiH. Bivši načelnik generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić oslobođen je krivnje.
Martić je u ožujku 2020. osuđen u odsutnosti na zagrebačkom Županijskom sudu na sedam godina zatvora za raketiranje Karlovca u svibnju 1995., dok je ''krajinski'' general Milan Čeleketić za napade na taj grad, ali i Zagreb, također u odsutnosti, osuđen na 20 godina.
Obojica su oslobođena za napad na Jastrebarsko budući da nije utvrđeno da su njih dvojica naredili taj napad, a tijekom napada nije bilo žrtava. Martić nije nazočio suđenju jer služi kaznu za ratne zločine u Estoniji, dok Čelektić živi u Subotici, a Srbija ga odbija izručiti.
Martić: "Naređenje da se gađa Zagreb doneseno je iz očaja"
Skoro četvrt stoljeća nakon raketiranja Zagreba Milan Martić u razgovoru za Novosti.rs sebe je nazvao prvom žrtvom pojave neofašizma u svijetu, a kazao je kako je napad na Zagreb naredio "iz očaja".
"Uvjetno se može reći da sam bio prva žrtva pojave neofašizma u svijetu. Dogodila se akcija Bljesak, kada su ustaše 1. i 2. svibnja 1995. doslovno pregazile zapadnu Slavoniju, a pomoći nam nije bilo niotkuda. Naređenje da se gađa Zagreb kao upozorenje doneseno je iz očaja, kada sam dobio informaciju o stotinama pobijenih Srba, među kojima je bilo djece. Udar na Zagreb bio je jedini način da bar pokušam upozoriti Zagreb da ćemo svim raspoloživim sredstvima braniti te nedužne ljude", izjavio je Martić pune 24 godine nakon zločina. Tada je kazao i da mu se već 3. svibnja javio jedan strani diplomat te mu rekao da se sam upisao za odlazak u Haag zbog ratnih zločina.