"Ukrajina zaslužuje mir koji poštuje njezinu neovisnost i teritorijalnu cjelovitost, uz jaka sigurnosna jamstva", poručili su nakon sastanka u Parizu predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Dodali su da Europa daje svoj puni doprinos vojnoj pomoći Ukrajine te istaknuli potrebu za povećanjem obrambenih sposobnosti Europe.
U Parizu su se u ponedjeljak popodne okupili čelnici sedam zemalja članica EU-a (Francuske, Njemačke, Italije, Španjolske, Poljske, Nizozemske i Danske) te Velike Britanije, predsjednici Europskog vijeća i Komisije i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.
Sastanak je sazvan na inicijativu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona kako bi se pokušalo naći zajednički odgovor u pogledu sigurnosti kontinenta, nakon što Sjedinjene Države pokušavaju postići dogovor o Ukrajini i europskoj sigurnosnoj arhitekturi bez Europljana.
Zatečeni Trumpovim potezima
Europski čelnici ostali su zatečeni potezima Trumpove administracije u pogledu Ukrajine, Rusije i europske obrane i moraju se suočiti s realnošću budućnosti s manje američke zaštite. Shvatili su da će morati učiniti više za sigurnost Ukrajine.
Britanski premijer Keir Starmer, koji je uoči sastanka u Parizu rekao da je spreman poslati mirovne snage u Ukrajinu, u ponedjeljak navečer je rekao da je potrebno američko sigurnosno jamstvo kako bi europske zemlje poslale svoje vojnike u Ukrajinu. Rekao je također da je prerano reći koliko bi britanskih vojnika mogao poslati.
Mirovne snage povećale bi izglede za izravan sukob s Rusijom, a bile bi i teret za europske vojske, čije su se zalihe oružja smanjile zbog naoružavanja Ukrajine i desetljeća relativnog mira. Pitanje je i kako bi neke europske zemlje to platile.
Starmerovo zauzimanje za mirovne snage izazvalo je podjele između sudionika sastanka u Parizu.
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da bez pristanka Ukrajine ne može biti mirovnog sporazuma s Rusijom. Naglasio je također da se bez mirovnog sporazuma ne može govoriti o njemačkoj mirovnoj misiji u Ukrajini. Rekao je i da europska proračunska pravila ne bi smjela blokirati povećanje potrošnje za obranu preko dva posto BDP-a.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni također se usprotivila slanju mirovnih snaga u Ukrajinu, po izvorima iz njezina ureda.
"Bilo je korisno danas razgovarati o raznim hipotezama. Ona koja predviđa slanje europskih vojnika u Ukrajinu izgleda mi najsloženijom i možda najmanje učinkovitom i s tim u vezi izrazila sam dvojbe Italije", rekla je, po izvorima.
Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da je otvorena za razgovore o slanju vojnika i da Europa mora povećati potporu Ukrajini te potrošnju za vlastitu obranu.
"Rusija sada, nažalost, prijeti cijeloj Europi", rekla je.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
"IRANSKA PZO NE POSTOJI"Vojni analitičar o "Epskom bijesu": Iran povukao potez koji vodi u totalnu eskalaciju, u igru ušla i velika sila!
-
NAPAD SAD-A I IZRAELA NA IRANIran pokrenuo novi žestoki napad! Gusti dim iznad Abu Dhabija, pojavila se informacija da su iranske rakete ispaljene prema članici Unije
-
Što se dosad zna?Brojke i količina oružja su zastrašujući: Evo što se prvog dana koristilo u napadu na Iran i odmazdi Irana
