Zašto slavimo Uskrs? Ovo su detalji o najvećem kršćanskom blagdanu u spomen na Kristovo uskrsnuće

Uskrs se slavi od sredine drugog stoljeća. Spomen Kristova uskrsnuća, kao temelj kršćanske vjere, obilježava se jednom godišnje. Blagan se slavi na prvu nedjelju proljetnog punog mjeseca.

S obzirom na to da je prvi proljetni uštap između 22. ožujka i 25. travnja - u tom razdoblju je i dan u kojem se obilježava Uskrs.

Slavi se nedjeljom

Uskrs nije strogo vezan uz datum, poput Božića. Na prvom ekumenskom koncilu u Niceji 325. godine, razriješeni su prijepori oko datiranja tog blagdana i određeno je da to bude nedjelja nakon prvog punog mjeseca.

Zbog razlika u gregorijanskom i julijanskom kalendaru, zapadne i istočne crkve imaju različite datume proslave Uskrsa. Ponekad se obilježavanje Uskrsa po oba kalendara i poklopi na istu nedjelju.

Prije Uskrsa, kršćani se pripremaju u korizmi koja traje 40 dana, a počinje Pepelnicom. U tom razdoblju su vjernici pozvani na molitvu, post i dobra djela. Korizma završava na Veliki četvrtak koji uz Veliki petak i Veliku subotu čini vazmeno trodnevlje.

Pročitajte i ovo Veliki porast cijena Zabrinjavajući podaci Državnog zavoda za statistiku: Uskrs je skuplji ove godine, pogledajte koliko

U većini zemalja diljem Europe crkvena zvona ostaju u tišini na Veliki četvrtak i miruju u znak sjećanja na Isusovu muku i smrt. Počinju zvoniti na Veliku subotu kao glasnici Isusova uskrsnuća.

Veliki petak dan je u kojemu kršćani mole i poste obilježavajući Kristovu muku i smrt, nema misnih slavlja, a vjernici se u crkvama okupljaju u tišini.

U noću između Velike subote i Uskrsa u crkvama se održava uskrsno ili vazmeno bdijenje na kojem se slavi najvažnija sveta misa u liturgijskoj godini i njome počinje uskrsno vrijeme. Slavlje počinje paljenjem uskrsne svijeće koju u crkvu unoce svećenici, a njezin plamen prenosi se na svijeće vjernika.

Vatra je simbol novog života i uskrsnuća.

Najveći kršćanski blagdan

Uskrs je najveći kršćanski blagdan. Slavi se u spomen na Isusovo uskrsnuće: nakon što je Krist bio razapet, Josip iz Arimateje je njegovo tijelo položio u grobnicu, a na grobnicu je položen veliki kamen.

Trećeg dana, u nedjelju, nekoliko žena (Marija Magdalena, Saloma i Marija Jakovljeva) došlo je u zoru vidjeti grob, no anđeo im je rekao da razapeti Isus više nije u grobu već je uskrsnuo. Vijest o uskrsnuću pronijela je Marija Magdalena.

Svojom smrću, prema kršćanskom vjerovanju, Isus je otkupio grijehe ljudi, a svojim uskrsnućem je raskinuo lance smrti, čime je život pobijedio smrt.

Tradicionalna uskrsnja blagdanska trpeza

Vjernici ujutro odlaze na misu i nose hranu na blagoslov. Tradicijski se na Uskrs blaguje šunka s domaćim kruhom uz različite slastice.

Tradicijska uskrsna jela su: pinca, sirnica, razne uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka ili šunka pečena u kruhu, uz to se jede mladi luk, hren i rotkvice, priprema se i kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof...

Uskrs i Uskrsni ponedjeljak u Hrvatskoj su praznici i neradni dani za većinu zaposlenih.

Simboli Uskrsa

Ljiljan podsjeća kršćane na Isusovo uskrsnuće. Taj cvijet simbol je čistoće Blažene Djevice Marije. Osim ljiljana, sunovrat, narcisi i tulipani simboli su Uskrsa. Njihovo cvjetanje u proljeće povezuje se s Isusovim uskrsnućem.

Isus je predstavljen kao dobri pastir koji pazi na svoje ovce pa se i janje smatra jednim od simbola Uskrsa.

Pročitajte i ovo Borba protiv pedofilije Nadbiskup Uzinić: ''Crkva je kroz zanemarivanje žrtava zanemarila Isusa Krista''

Zec je također simbol plodnosti i novog života, a bio je i omiljena životinja božice proljeća Eastre.

Simboli Uskrsa su uskrsne pisanice. Šareno ukrašena jaja neizostavni su dio svakog blagdanskog stola, a simbol su proljeća i znak novog života.

Simboli Uskrsa su i svijeća, grančice palme i masline te kruh i vino kao znak sjećanja na Isusovu žrtvu.

Pisanice u puno boja

Jaja su simbol novog života pa su tako postala i simbolom uskrsnuća. Tradicija ukrašavanja jaja počela je u petnaestom stoljeću, kao proslava nakon dugog razdoblja posta i nestašice tijekom zime.

Prema jednoj od legendi, tri dana nakon Isusova raspeća Marija Magdalena je pohodila njegov grob noseći jaja u košari. Kada je vidjela da je grob prazan, jaja u njezinoj košari postala su sjajno crvene boje.

Tako je najčešća boja na pisanicama crvena. U kršćanstvu ona simbolizira Kristovu muku, Božju ljubav, nadu, ali i milosrđe, radost života i ljubav.