Galerija
U većini naselja u unutrašnjosti Cresa, našeg najvećeg otoka, ovčarstvo je i dalje iznimno važna gospodarska djelatnost. Ovčarstvo je ondje način života i tradicija – koja je sve ugroženija. Godinama se bore s divljim životinjama, osobito divljim svinjama. Prije nekoliko dana Livio je imao bliski susret s jednom. Nastojeći pobjeći, ozlijedila se, a potom ga napala.
"Moj pretrpljeni strah je neopisiv, to ne bi poželio nikome", rekao je ovčar Livio Hrelja.
Kada su 1986. uvezene, bilo je 29 divljih svinja, 63 jelena lopatara i 54 muflona.Danas im se broj ne zna. I to ne samo na Cresu, već i na susjednom Lošinju. Šire se životinje, a i šteta koju čine.
"Budući da su resursi hrane ovdje vrlo siromašni jer se radi o otoku, kada svinja preokrene tu zemlju, tamo više ništa ne nikne. Ona je prisiljena svaki dan tražiti novo stanište hrane i na taj način ruje otok", rekao je Livio.
Pročitajte i ovo
Ovčari, poljoprivrednici, predsjednici udruga i vlasnici OPG-ova godinama ukazuju na ovaj problem. Gotovo da i nema stanovnika Cresa koji razmjere ove štete nije osjetio na vlastitoj koži.
"Mogu slobodno govoriti da mi, od 2000 ovaca koje bi u najboljem slučaju trebale imati 1500 janjaca, ne znam hoćemo li uspjeti spasiti par stotina", rekao je Mateo Ferarić, upravitelj Poljoprivredne zadruge Cres.
Lovci za problem optužuju ovčare
Da ovoj divljači nije mjesto na otoku, potvrđuje i činjenica da su lovci u otočnim lovištima, prema odluci Ministarstva poljoprivrede dužni provesti odstrel divljači do potpunog uklanjanja. Stoga je lov dopušten tijekom cijele godine bez obzira na dob i spol divljači.
"To je veliki problem, ali i parcele su zapuštene. Nepristupačnost terena otežava nam i lov i onda ima ljudi koji se bune kad im dolazimo oko parcela. Ne daju nam ući, ne daju nam proći", rekao je Mladen Tomić, lovnik u Lovačkom društvu Orebica.
Jozo Matošević, predsjednik Lovačkog društva Orebica, tvrdi da lovci rade sve što mogu te je za širenje divljih životinja optužuje ovčare.
"Kad smo mi 2005. preuzeli lovište, tad svinja nije bilo po cijelom otoku. To je bio ograđeni dio, a onda su ovčari porušili žicu. Svinje su izašle iz ograđenog dijela lovišta i raširile se po cijelom otoku", rekao je.
Pročitajte i ovo
Očito je da između ovčara i lovaca po ovom pitanju nema previše ljubavi, ali posljedice prevelikog broja divljih životinja moraju trpjeti i drugi ljudi.
"Ja bih rekao da je na otoku već napravljen genocid što se tiče i ovčarstva i suhozida i tako dalje. To su milijunske štete. Nije to šteta od jedne lipe, nisu to samo janjčići. Treba braniti i naš otok Cres", rekao je Klaudio Ferlola, predsjednik udruge za razvitak poljoprivrede i agroturizma "Ulika".
Strahuju da će ostati bez prihoda
Ministarstvo poljoprivrede 2021. godine objavilo je i natječaj za sufinanciranje električnih i žičanih ograda za sprječavanje štete od divljači. No, otočani tvrde da u njihovom slučaju ni to ne pomaže. Valentin je pašnjak za svoje stado od 80-ak ovaca ogradio električnim pastirom.
"Ja sam na električni pastir potrošio preko 40.000 kuna plus ograde i pletiva. Električni pastir može pomoći na kontinentu, tamo gdje ima zeleno s jedne strane, zeleno s druge strane. Ako je kod mene u električnom pastiru zeleno, a izvan beton, divljač mora ući u zeleno da bi se prehranila", rekao je vlasnik OPG-a Valentin Mikičić.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Također, ono što je posebno za cresku janjetinu je i način ispaše. Ondje se, naime, ovce tijekom cijele godine hrane travom u slobodnoj ispaši.
"Mi ćemo morati tu ili zatvoriti farme, jer više to nije creska janjetina, ili svi napustiti tu djelatnost", rekao je Ferarić.
I to je upravo ono od čega strahuju. Posljedice divljači na bioraznolikost otoka već su vidljive. Dok Ministarstvo tvrdi da je na stočarima i lovcima da uz međusobnu suradnju sprječavaju štete, činjenica je da je takva suradnja na klimavim nogama. Čini se da im institucije poručuju – snađite se sami.
Kakva je budućnost ovog otoka ako se ne pronađe rješenje, otočani se boje i pomišljati. Ne samo da uništava poljoprivredna zemljišta, pašnjake i ovce, divlja svinja ulazi i u kampove, područje hotela, plaža. Time, osim poljoprivrede, i drugu najvažniju gospodarsku djelatnost otoka – turizam – stavlja pod ozbiljan upitnik.
Više o ovoj priči možete pogledati u videoprilog na vrhu članka.
Provjereno gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a propuštenu emisiju pogledajte besplatno na novatv.hr
