Iz Građanske inicijative NE spalionici Maris Špero kazala je da spalionica u dvorištu bolnice ne može biti interes niti u jednom gradu usred zelene četvrti, a da ima nemjerljive posljedice.
"To je anticivilizacijski, graditi takvu stvar, to je isto kao graditi tvornicu duhana iz europskih sredstava“, rekao je iz Građanske inicijative fizičar Eduard Tutiš.
Više od 11 tisuća nezadovoljnih građana potpisalo je peticiju protiv projekta spalionice infektivnog otpada čiji je nositelj KBC Zagreb. Šokirani su načinom na koji je napravljena Studija o utjecaju na okoliš, koja je, kažu, u potpunosti postala javno dostupna 20 dana nakon što je otvorena javna rasprava.
"Na javnom izlaganju smo mi postavili preko 150 pitanja, od toga, evo ljudi su tu koji su isto bili, mi nismo dobili zapravo niti jedan konkretan odgovor. Oni kad se pozivaju na statistike nema izvora, kad izvode neke svoje zaključke nema izvora, neki smisao stručnosti te Studije se ne dokazuje ničim", rekla je Špero.
Dizajner iz Građanske inicijative Ivan Šantić kazao je da je, po njemu, sama činjenica da se spalionica veže uz riječ bolnica - čisti oksimoron. "Meni je projekt sulud. Ja uopće ne mogu mogu vjerovati kome je to palo na pamet, možemo sad ulaziti u dublje analize projekta, ali se svakako radi o nečemu suludom, jer tu se u blizini nalazi plućna bolnica Jordanovac", napomenuo je Šantić.
"U Danskoj koja ima vrhunsku spalionicu, koja je najmlađa spalionica kod njih koja ima prekoračenja i dioksina i furana i lebdećih čestica više nego što bi to trebalo, znači emisija će stalno postojati. Dakle, ako vi to imate izvan grada to možda može proći, ali da se stavi u grad gdje ugrožava zdravlje ljudi to je suludo", naglasila je biologinja Vesna Tutiš iz Građanske inicijative.
Ministarstvu zdravstva je palo na pamet kako iskoristiti novac iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka, iz kojeg je pet posto namijenjeno zdravstvu pa 27 milijuna potrošiti na spalionicu infektivnog otpada u dvorištu KBC-a Zagreb.
Pročitajte i ovo
Iz Zelene akcije slažu se s problematikom projekta. Marko Košak rekao je da je suludo ne razmotriti Studiju utjecaja na okoliš: "Čak i sama Svjetska zdravstvena organizacija ima hijerarhiju postupanja infektivnim otpadom gdje prioritizira druge načine postupanja ispred spaljivanja koje je najgori način postupanja s otpadom", istaknuo je Košak.
Najviše je nezadovoljstva proizvela planirana lokacija spalionice – bolnica. U Studiji o utjecaju na okoliš se opisuje kako će se u nju dovoziti otpad iz još pet gradskih bolnica, dakle s drugih lokacija. Projektna dokumentacija mora biti usklađena s Gradskim urbanističkim planom.
"Mi smo analizom GUP-a uvidjeli da ovaj projekt kako je zamišljen za šest bolnica u okviru KBC-a Zagreb nije u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom projekta", istaknuo je Košak.
Kako bi bili sigurni zatražili su dodatno tumačenje. KBC Zagreb je Studiju utjecaja na okoliš izrađivača tvrtke Dvokut Ecro poslao Ministarstvu gospodarstva priloživši potvrdu Grada Zagreba da je projekt u skladu s Generalnim urbanističkim planom.
Postalo je jasno da projekt nije u skladu s prostorno planskom dokumentacijom i Građanska inicijativa i Zelena akcija su prosvjedovali pred Ministarstvom zaštite okoliša da se projekt prekine. Iz Ministarstva gospodarstva su u telefonskom razgovoru ekipi Provjerenog tvrdili da mediji šire lažne informacije i da njima takva potvrda nije upućena.
"Ja bih rekla da je sad s nekoliko strana u tijeku prebacivanje odgovornosti, to zapravo vidimo od 10.1. od kad su mediji prvi put doznali za cijelu situaciju. Stalno je neki ping-pong odgovornosti i političke i stručne", istaknula je Špero.
Ministarstvo prostornog uređenja na zahtjev Zelene akcije od Grada je zatražilo detaljnije tumačenje izdane potvrde. "Prvo mišljenje i drugo mišljenje su usklađeni, u jednom i u drugom jasno stoji da se radi o otpadu s mjesta nastanka, da se radi o zahvatu u prostoru samo za potrebe onog objekta u kojem je nastao neki otpad, tako da ne vidim tu neku neusklađenost", rekao je Željko Matijašec iz šefa kabineta dogradonačelnika.
Ministarstvo gospodarstva ili nije shvatilo ili nije znalo da se ovdje radi o potvrdi samo za otpad koji je nastao, odnosno prema GUP-u može biti samo otpad koji je nastao, a ne onaj koji se dovozi s drugih lokacija? U drugom mišljenju, odnosno pojašnjenu, jasno piše da se radi o, da otpad mora biti nastao u Kišpatićevoj, izvijestila je reporterka Dnevnika Nove TV Danka Derifaj.
Pročitajte i ovo
Neobičan nesporazum
Neobičan nesporazum ukazuje da je pod potvrdom za jednu lokaciju namjera bila ugurati otpad s njih šest.
Čest je argument da Beč ima spalionicu otpada. Provjereno je poslalo upite austrijskim tvrtkama koje gospodare otpadom i Zdravstvenom savezu u Beču te utvrdilo da postoji samo jedna spalionica infektivnog otpada u Beču, koja većinski spaljuje komunalni otpad, dok udio infektivnog otpada iznosi tek jedan posto.
Ne nalazi se u krugu bolnice, a bolnice većinu svog infektivnog otpada nastoje svesti na minimum ili ga autoklaviraju, odnosno pretvaraju u neopasni.
"Ajmo pojednostaviti - sterilizacija vrućom parom na kojoj se infektivni otpad prvo sterilizira, i od opasnog postaje neopasni i dobivamo frakcije metala, plastike, pamuka gdje se to može reciklirati", pojasnio je Košak.
Autoklaviranje koriste i u Kliničkom centru u Ljubljani, a ekipi Provjerenog su u odgovoru na upit rekli da se njihov otpad nakon autoklaviranja pretvara u neopasni mehanički i biološki otpad, a pretvara se i u gorivo. Spalionica infektivnog otpada u Sloveniji ne postoji.
"KBC Zagreb stalno govori o uštedama no mi uspoređujemo drugu tehnologiju koliko bi one uštedjele novca KBC-u Zagreb, tako da smatramo i da je financijska održivost ovog projekta jako upitna. S obzirom na to da nisu uopće uzeli u obzir da kad bi se spalionica upogonila treba stalno mijenjati filtere koji su jako skupi i zbrinjavati toksični pepeo", ističe Košak.
Pročitajte i ovo
Zbrinjavanje medicinskog otpada u Hrvatskoj već jest skup i ozbiljan problem koji bi trebalo rješavati održivo, dakle, sa što manje štete. Prema upitima koje smo poslali na desetak hrvatskih bolnica, u prosjeku na zbrinjavanje infektivnog otpada troše 200 do 300 tisuća eura godišnje, KBC Zagreb 700 tisuća eura.
O problemu zbrinjavanja infektivnog otpada u Provjerenom se izvještavalo i prije deset godina kada je ekipa Provjerenog otkrila da je u jednoj od tvrtki koje se time bave neobjašnjivo nestalo 230 tona opasnog otpada.
Tužili su Provjereno zbog ove priče, ali sud je pravomoćno presudio u korist Provjerenog. Nije objavljena niti jednu netočna informacija. Tvrtke o kojim je bilo riječ, Remondis Medison i Kemis Termoclean i danas zbrinjavaju otpad iz hrvatskih bolnica.
Planiraju tužbe
Fizičar Eduard Tutiš je izdvojio da velika bolnica poput Rebra ima veliki problem s otpadom. "To je projekt od 4,8 tona - to je jedan ogromni kamion infektivnog otpada svaki dan. Možete se zapitati, a koliko je onaj neinfektivni? Zapravo ga gotovo i nema jer se 70 posto na bolnici Rebro odmah klasificira kao infektivni! To je otprilike 5 do 20 puta više nego u nekim drugim europskim zemljama, konkretno pet posto više nego europski prosjek", rekao je Tituš.
"Imate nositelja projekta, KBC, najveći KBC u Hrvatskoj, koji proizvodi enormnu količinu otpada, a samim tim i infektivnog otpada. Preporuka WHO-a je 20 posto, a oni su na 70. Kako? Zbog čega ne mogu smanjiti, jesu li pokušali? Što su pokušali, na koji način su obrazovali osoblje za sortiranje bolje?", pita Špero.
Prema Europskoj komisiji novac namijenjen Nacionalnom programu oporavka i otpornosti mora biti potrošen u skladu s "do not significant harm" načelom. Doslovce kažu "ne čini štetu", ciljevi su otporno i zeleno gospodarstvo. Iz Građanske inicijative kažu već su obavijestili OLAF-europski ured za borbu protiv prijevara i korupcije, a planiraju i tužbe u Hrvatskoj.
"Ministarstvo gospodarstva koje je trenutno odgovorno za samu Studiju je napravilo cijeli niz propusta i sigurno će iz toga izaći upravne tužbe ukoliko se projekt ne zaustavi u ovoj fazi u kojoj se i treba zaustaviti. Što se tiče nositelja projekta, tu je malo veća odgovornost i tu već sad imamo suspektno kaznenu odgovornost, ali to ćemo prepustiti Državnom odvjetništvu", kazao je Špero.
Od nositelja KBC-a Zagreb i Ministarstva zdravstva ekipa Provjerenog nije dobila osobu za razgovor pred kamerom, tek napismeno o tome kako je projekt potreban. Iz Ministarstva gospodarstva pišu da ukoliko je došlo do promijenjenih činjenica da će ih razmotriti sukladno propisima. Kako se čini - nije došlo do promijenjenih, nego do slučajno ili namjerno iskrivljenih činjenica koje prate cijeli projekt.
Više o spalionici pogledajte u priloženom videu.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
-
Helikopteri u akcijiDrama uslijed žestoke oluje - tankeri se sudarili i tonu: Nafta se izlila, spašavaju ljude iz mora
-
U PodraviniFOTO Težak sudar: Dvije osobe prevezene u bolnicu, promet blokiran
-
na graničnom prijelazuOtkriveni novi detalji o mladiću koji je probio rampu i poginuo: Netom prije kobne nesreće bježao je po Hrvatskoj
