Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović je istaknuo kako je dubrovačku književnost i kulturu nemoguće oteti.
"Na sigurnom smo. Budimo ponosni što netko to želi, a da ne može. Poistovjećenje Srba s dubrovačkom književnosti i povijesti je nikakvo. Neka žive u iluziji. Mi ne pokušavamo aproprirati Stefana Lazarevića ili Stevana Dečanskog. Budite i hladni, pomalo i oholi", poručio je Dubrovčanima predsjednik Milanović.
Također je rekao kako mnogi Hrvati identitetom potječu iz BiH, gdje se događa ono što nije dobro niti vodi prema dobrom.
''Hrvatski politički narod treba našu podršku i solidarnost. Godinama smo slušali tuđe prijekore, ultimatume, želje i pozdrave, a mi smo strpljivo i krotko radili svoj posao. A sad, potpuno svjesni tko smo, imamo pravo civilizirano postaviti zahtjeve i iskazati stav. Onaj tko na to nije spreman, ne koristi državu kako je treba koristiti'', poručio je Milanović.
Hrvatski predsjednik je rekao i kako u krizi treba biti odgovoran i polako gledati prema kraju te poželio uspjeh u korištenju sredstava Europske unije, a sve ostalo je tema za stalnu raspravu i oprez.
''Europske vrijednosti su od Portugala do Estonije i slične, ali i različite. U toj različitosti možemo osigurati pristojan građanski život. Dobro je da su ideološke razlike u Hrvatskoj možda i manje nego što su ikada bile. Zato od vlasti očekujem da se svojim i zajedničkim upravlja pošteno, a da se novac ne koristi za vlastite interese, da se bude strog prema sebi i prostoru kojim se upravlja'', rekao je Milanović.
Obuljen Koržinek: Dubrovački pisci su stupovi hrvatskog kanona
Izaslanica premijera i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izjavila je kako je Vlada kroz vrijeme velike krize pomogla i jugu Hrvatske prebroditi teško razdoblje, kroz potpore za zapošljavanje do sufinanciranje infrastrukturnih projekata.
"Hrvatska se još uvijek bori s pandemijom i ne smijemo zaboraviti koliko je važna odgovornost svakog pojedinca. Ta svijest o doprinosu pojedinca zajednici možda je baš u ovom gradu veća nego igdje", rekla je Obuljen Koržinek.
Istaknula je kako su se Dubrovnik i dubrovačka kulturna baština nedavno našli na meti srpskih prisvajača i otimača, istih onih koji su prije 30 godina Dubrovnik zasipali granatama.
''Vlada RH znat će zaštititi hrvatske interese, kao i svaki građanin Dubrovnika. Dubrovačka književnost renesanse i baroka zauzima posebno mjesto u hrvatskoj kulturi. Dubrovački pisci su stupovi hrvatskog kanona, a idiom dubrovačke književnosti bio je jedan od krunskih argumenata u jezičnoj standardizaciji, kao i uzor hrvatskim preporoditeljima i kreatorima nacionalne ideje. To znamo svi mi, a znaju i prisvajači", rekla je Obuljen Koržinek.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković u govoru je istaknuo kako je grad uspješno prebrodio drugu pandemijsku godinu.
''Održali smo stabilnost javnih financija, osigurali sredstva za socijalni program i mjere, pomogli potrebitima, ali i gospodarstvenicima. Sva su gradska društva stabilna, a osigurali smo iz sredstava EU izvođenje kapitalnih projekata i tijekom pandemije. Preko 40 projekata pripremljenih za financiranje nacionalnim i europskim sredstvima bit će okosnica nastavka investicijskog zamaha", rekao je Franković.
Dodao je kako je 2021. godina pokrenula gospodarstvo i donijela optimizam, a sezona se nije dogodila, već je rezultat predanog rada brojnih dionika.
''Turizam nam se više ne događa, već se njime upravlja odgovorno i održivo. Uz to, u središte pozornosti vraćeno je služenje interesima građana i odgovoran rad za javno dobro. Nećemo ustuknuti pred prijetnjama onih koji ne vole ovaj grad i žele mu propast na osobnu korist", poručio je Franković.
Govore su održali i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Branko Bačić te dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić.
Nagrada Grada Dubrovnika za životno djelo pripala je kazališnom redatelju Ivici Kunčeviću, dok su Nagradu Grada Dubrovnika za 2021. dobili infektologinja Ljiljana Betica Radić, tjednik Glas Grada te Kvartet Sorkočević.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Među uzvanicima na svečanoj sjednici bili su i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, državni tajnici i saborski zastupnici, kao i dubrovački biskup mons. Roko Glasnović te brojni drugi.
U popodnevnim satima uslijedit će otvaranje 1050. Feste svetog Vlaha, uz obred puštanja golubica i podizanje barjaka sv. Vlaha pred Parčevom crkvom. U četvrtak, na sam Dan Grada Dubrovnika i blagdan svetog Vlaha, uz epidemiološke mjere pred dubrovačkom Katedralom održat će se svečano euharistijsko slavlje, a potom i procesija ulicama grada s relikvijama i barjacima župa koje slave sv. Vlaha.
