Od Agrokora i Dinama do javnih blagajni: Što je obilježilo pravosudnu 2017. godinu?

Istraga protiv utemeljitelja posrnulog koncerna Agrokor Ivice Todorića te članova njegove obitelji i suradnika obilježila je pravosudnu 2017. godinu u kojoj su nakon dugih istraga počela i suđenja za izvlačenje javnog novca Božidaru Kalmeti i Nadanu Vidoševiću, na optuženičkoj klupi se našao i najmoćniji čovjek hrvatskog nogometa Zdravko Mamić, a bivši premijer Ivo Sanader ponovno je osuđen za korupciju.

Afera Agrokor bila je glavna vijest hrvatskih medija od sredine listopada kada je policija ušla u obiteljsku rezidenciju, Kulmerove dvore, a Todorić je na svom blogu iz inozemstva poručio da je riječ o političkom procesu.

Gazda uhićen u Londonu

Iako je tada tvrdio da će biti dostupan institucijama pravne države i saborskom istražnom povjerenstvu nekada najmoćniji hrvatski poduzetnik, poznat i kao Gazda, 7. studenoga pojavio se u policijskoj postaji u Londonu, nakon čega ga je sud pustio uz jamčevinu od 100.000 funti, sigurnosnu narukvicu i obvezu da se tri puta tjedno javlja policiji i preda putovnicu. Na elitnoj londonskoj adresi Todorić će biti barem do 10. travnja 2018. kada će britanski sud ponovno razmatrati hrvatski zahtjev za izručenjem.

Državno odvjetništvo ranije je zatražilo zatvaranje svih 15 osumnjičenih u slučaju Agrokor, a sudac istrage odredio je istražni zatvor samo Ivici Todoriću, dok je ostalima omogućio da se brane sa slobode.

Osim Todorića u slučaju Agrokor osumnjičeni su i njegovi sinovi Ante i Ivan, koji su se u Hrvatsku vratili tek nakon što je otklonjena opasnost da završe u istražnom zatvoru, gdje su kratko vrijeme proveli Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Tužiteljstvo tvrdi da su osumnjičenici Todoriću navodno pribavili "nepripadnu imovinsku korist" od milijardu i 142 milijuna kuna, a ukupnoj šteti pribrajaju i dodatnih 320 milijuna kuna pribavljenih pravnoj osobi.

Nakon što je istraga postala pravomoćna izvanredna uprava je početkom prosinca podnijela odštetni zahtjev za koji je Todorić na svom blogu ustvrdio da ima svrhu "lažima stvoriti javnu percepciju krivnje".

Sanader osuđen na 4,5 godina, Čobanković nakon guljenja krumpira tražio obnovu postupka

Da je žrtva političkog progona u više je navrata isticao i nekada najmoćniji političar Ivo Sanader koji je nakon što su mu ranije srušene sve presude u travnju u slučaju Planinska nepravomoćno osuđen na 4,5 godine zatvora. Nakon četiri godine suđenja Sanader je kažnjen zbog optužbi da je primio 17 milijuna kuna 'provizije' nakon što je Ministarstvo regionalnog razvoja, na čijem je čelu bio Petar Čobanković, 2009. kupilo zgradu u Planinskoj ulici od tvrtke bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika i vlasnika mesnica Stjepana Fiolića.

Sutkinja je zaključila kako je Sanaderova moralna i politička odgovornost u ovom slučaju neupitna te da je svojim ponašanjem, odnosno stavljanjem privatnih interesa ispred državnih, izigrao odgovornost prema glasačima i poreznim obveznicima.

Iako je Čobanković odavno priznanjem teretio bivšeg šefa i kaznu odradio guljenjem krumpira, što je i Sanader isticao kao dokaz da je žrtva montiranog procesa, u srpnju mu je odbijen zahtjev za obnovu postupka. Čobanković, koji je u zamjenu za blažu kaznu priznao Uskokove optužbe u slučaju Planinska i postao jedan od rijetkih hrvatskih političara pravomoćno osuđenih zbog korupcije, najavio je preko svog odvjetnika da će obnovu postupka zatražiti i od Vrhovnog suda.

U isto vrijeme trojica suoptuženika bivšeg HDZ-ova ministra mora, prometa i infrastrukture Božidara Kalmete - Igor Premilovac, Josip Sapunar i Ivan Berket, sporazumno su osuđeni na godinu dana zatvora koje će zamijeniti radom za opće dobro nakon što su priznali sve Uskokove optužbe u tzv. HAC-ovu kraku afere Remorker. Glavni operativac Premilovac je isto ranije učinio i u drugom postupku proizašlom iz iste Uskokokove akcije u kojoj je glavni optuženik dugogodišnji predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević.

Kalmetin i Vidoševićev krak Remorkera

Vidošević je na početku suđenja krajem siječnja rekao da nije kriv za izvlačenje milijuna iz institucije kojoj je godinama bio na čelu. Osim Vidoševića i njegove dugogodišnje najbliže suradnice Zdenke Peternel na optuženičkoj klupi su i Josipa Mladinov, Jasna Mikić i Jadranka Ivčić koje su također porekle krivnju.

No, njihovih četvero suoptuženika ranije je priznalo nedjela te su osuđeni nakon nagodbe s tužiteljstvom. Premilovac je prvi progovorio kako je preko svoje češke tvrtke Remorker naplaćivao fiktivne račune i 'oprani' novac uz proviziju vraćao u Hrvatsku. Isto je tijekom godine ponovio na suđenju, kao i marketinški stručnjak Davor Komerički koji je Vidoševića povezao s lancem izvlačenja novca iz HGK.

Vidošević je ranije govorio da ne zna koji su motivi njegovih suoptuženika da ga terete, a tvrdio je i da će srušiti optužnicu, u kojoj Uskok traži da mu se oduzme imovinska korist od čak 39 milijuna kuna.

U Kalmetinom je slučaju, za koje je suđenje počelo sredinom listopada, Premilovac novac izvlačio od kooperanata HAC-a gdje ga je uveo član uprave Sapunar koji je na suđenju ispričao kako mu je Kalmetin bliski suradnik Zdravko Livaković, tadašnji državni tajnik i predsjednik nadzornog odbora HAC-a, rekao da dio izvučenog novca "ide za Kalmetu i Zadar".

Uskok u ovom slučaju Kalmetu tereti da je povezao ljude iz svojeg ministarstva, Hrvatskih cesta (HC) i Hrvatskih autocesta (HAC) te da je sa suradnicima podijelio preko 15 milijuna kuna i 850.000 eura iz tvrtki za održavanje i izgradnju cesta.

Uz Kalmetu je optužnicom obuhvaćeno još 12 okrivljenika, među kojima su njegovi najbliži suradnici iz ministarstva - Livaković i još jedan državni tajnik Milivoj Mikulić koji je također bio u upravi HAC-a. Sapunar je još u istrazi Livakovića i Mukulića prokazao kao osobe kojima je nosio novac što su ga HAC-ovi podizvođači uplaćivali na austrijski račun Premilovčeve češke tvrtke Remorker International.

Mamić izbačen s osječkog, a Bandić zaobilazi zagrebački sud

Nakon niza istraga u kojima je, uz nogometne i poslovne suradnike osumnjičen s bratom i sinom, bivši čelnik "Dinama" Zdravko Mamić krajem travnja je na osječkom Županijskom sudu odbacio Uskokove optužbe da je zagrebački nogometni klub oštetio izvlačeći novac od transfera igrača, a državu neplaćanjem poreza i prireza.

Osim ovog slučaja koji je u travnju prošle godine premješten u Osijek zbog Mamićevih poznanstava s troje zagrebačkih sudaca Uskok je naknadno, zbog izvlačenja novca iz Dinama, pokrenuo još tri istrage, a Mamić je podnio ostavku na dužnost u tom klubu. Uskok sumnja da je u svim slučajevima iz Dinama izvučeno skoro 300 milijuna kuna.

Krivnju su na osječkom sudu negirali i bivši direktor NK Dinama Damir Vrbanović i poreznik Milan Pernar. Zoran Mamić nije se pojavio na prvom ročištu, a iz sudnice je nekoliko rasprava kasnije sudskom odlukom udaljen Zdravko Mamić koji je svojim glasnim komentarima i teatralnim istupima ometao suce i hranio medije.

Naslovnice su punila i svjedočenja nogometnih zvijezda Luke Modrića i Dejana Lovrena koji su na kraju, kao i Modrićeva punica osumnjičeni za davanje lažnog iskaza, jer su na sudu govorili različito od iskaza u istrazi kojima su teretili Mamića.

Tijekom osječkog suđenja Mamić je čak otpustio i odvjetnički tim, isti koji je početkom godine otkazao punomoć zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću u aferi štandovi. Ta je optužnica u međuvremenu potvrđena, no suđenje još nije zakazano jer je obrana krajem prosinca još jednom uspjela odgoditi sudski postupak, a iako je sudac koji vodi pripremno ročište odbio sve njihove prijedloge najavili su žalbe Vrhovnom pa i Ustavnom sudu.

I druga Bandićeva optužnica je zastala u proceduri i nije potvrđena iako ju je Uskok, na više od 400 stranica, sudu predao još sredinom prosinca 2015. Optužnicu protiv zagrebačkog gradonačelnika i njegovih suradnika te 'poslovnih partnera' gradskih tvrtki 'teška' je preko 25 milijuna kuna. Jedan od glavnih osumnjičenika u aferi Agram je poduzetnik Petar Pripuz koji je u lipnju uplatio 7,5 milijuna kuna jamčevine kako bi se, uz obećanje da neće utjecati na svjedoke, mogao braniti sa slobode u novoj istrazi pokrenutoj zbog sumnje da je osnovao kriminalnu skupinu s kojom je iz tvrtke izvukao 98 milijuna kuna i pritom utajio 22 milijuna kuna poreza.

Zbog milijunskih šteta raznim tvrtkama i to u stečaju u studenom su pritvoreni stečajni upravitelj Pero Hrkać i sutkinja Trgovačkog suda Vesna Malenica. Tvrtke kojima je Hrkač bio stečajni upravitelj navodno su oštećene za 45,7 milijuna kuna, a Hrkač je navodno još 2008. povezao sutkinju, svoju tajnicu i osumnjičene direktore tvrtki kako bi iskoristio "društva u stečaju za financiranje osobnih potreba".

Još političara u sukobu sa zakonom

Pravosudno-političku 2017. obilježio je i slučaj krađe novca za dužnosničke dnevnice zbog čega je Uskok u prosincu podigao optužnicu protiv bivšeg predstojnika premijerova ureda Tomislava Sauche i njegove tajnice Sandre Zeljko. Uskok Sauchu tereti da je s tadašnjom tajnicom nezakonito stekao 580 tisuća kuna. Nekadašnja "krunska svjedokinja" u istrazi protiv tadašnjeg SDP-ovog zastupnika optužena je da je i nakon Sauchina odlaska nastavila dizati novac pa je na fiktivnim dnevnicama zaradila još 350.000 kuna.

U srpnju je potvrđena optužnica protiv bivše HNS-ove ministrice kulture Andreje Zlatar Violić koju tužiteljstvo tereti da je zlouporabila položaj i ovlasti podizanjem gotovine i plaćanjem privatnih računa službenom karticom Ministarstva kulture. Iako je više od 159 tisuća kuna naknadno vratila mjesečnim obustavama na plaći i uplatom gotovine u blagajnu Zlatar Violić je, prema tvrdnjama Uskoka, državni proračun oštetila za nešto više od 99 tisuća kuna, a sebi u gotovo istom iznosu pribavila "nepripadnu imovinsku korist".

Upravo zbog trošenja službenog novca u privatne svrhe ona je podnijela ostavku u ožujku 2015. Naslijedio ju je zamjenik Berislav Šipuš kojemu je također zbog podizanja gotovine i plaćanja privatnih troškova službenom karticom jesenas počelo suđenje.

Korupcijska optužnica je u lipnju potvrđena i bivšem dubrovačkom gradonačelniku Andri Vlahušiću u aferi Revelin zbog navodnog pogodovanja zakupcu tvrđave u kojoj je otvorio noćni klub. Vlahušić je prema Uskokovim sumnjama, pogodujući Lukši Frankoviću, oštetio gradski proračun za najmanje tri milijuna kuna.

Bivši suradnici zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića u veljači su na zagrebačkom Županijskom sudu odbacili krivnju za optužbe da su izmjenama prostorno-planske dokumentacije i povećanjem vrijednosti zemljišta u korist privatnih tvrtki, u tzv. aferi GUP, grad oštetili za više od 68 milijuna kuna. U prosincu je, pak, Uskok podigao optužnicu protiv bivšeg pročelnika zagrebačkog Ureda za zdravstvo Zvonimira Šostara i devetero njegovih suosumnjičenika koje tereti da su Grad Zagreb oštetili za gotovo 40 milijuna kuna fiktivnim čišćenjem klimatizacijskih i ventilacijskih sustava gradskih sportskih dvorana tzv. suhim ledom.

U listopadu su na početku ponovljenog suđenja Branimir Glavaš i njegovi suoptuženici odbacili optužbe za ratni zločin nad osječkim Srbima u slučajevima "garaža" i "selotejp" zbog kojih im se već jednom sudilo, ali je osuđujuću pravomoćnu presudu ukinuo Ustavni sud.

Značajnije presude

Zbog ratnog zločina nad hrvatskim vojnicima i civilima Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, u rujnu je na splitskom Županijskom sudu, nakon godinu dana suđenja, nepravomoćno osuđen na 15 godina zatvora. Kapetan Dragan, koji ima srpsko i australsko državljanstvo, uhićen je prije jedanaest godina u Australiji gdje je živio pod lažnim imenom i bio trener golfa, a Hrvatskoj je izručen u srpnju 2015.

U travnju je splitski sud zbog zločina nad ratnim zarobljenicima u slučaju Lora 2 nepravomoćno osudio trojicu hrvatskih vojnih policajaca pa je, zajedno s kaznama iz prethodnog slučaja za zločin protiv civila, Tončiju Vrkiću dosuđeno objedinjenih deset godina zatvora, a Anti Gudiću i Anđelku Botiću po osam godina.

Posebnu je pozornost izazvala oslobađajuća presuda šibenske općinske sutkinje Maje Šupe iz listopada kojom je Tomislav Horvatinčić na ponovljenom suđenju nepravomoćno oslobođen optužbi za izazivanje pomorske nesreće u kojoj su u kolovozu 2011. smrtno stradali talijanski supružnici na čiju jedrilicu je naletio njegov gliser.

Osječki Županijski sud u ožujku je nepravomoćno proglasio krivim bivšeg zapovjednika Hrvatske kopnene vojske umirovljenog generala Mladena Kruljca i četvoricu okrivljenika, da su koruptivnim nedjelima općinu Sibinj oštetili za 58,2 milijuna kuna, a državni proračun za 3,18 milijuna kuna te ih osudio na blaže kazne nego na prvom suđenju.

Vlasnik zaštitarske tvrtke Klemm security i čelnik braniteljske Udruge specijalne policije Josip Klemm u srpnju je nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora jer svoju tvrtku fiktivnim ugovorima s drugim poduzećima oštetio za gotovo tri milijuna kuna. Klemma je tužiteljstvo ranije teretilo i za utaju poreza, no ta je inkriminacija u međuvremenu otpala pa je osuđen samo za štetu koju je počinio svojoj tvrtki.

Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikat Ivica Babić u lipnju je nepravomoćno oslobođen optužbi za ratno profiterstvo, odnosno da je smetnje vida koje je navodno imao od djetinjstva lažno prikazao kao povrede zadobivene u ratu i na taj se način okoristio za gotovo 768 tisuća kuna.

U listopadu su glavni tajnik HNS-a Srećko Ferenčak i njegov suoptuženik Petar Turković nepravomoćno oslobođeni u "aferi Nanbudo" zbog koje su ranije dva puta nepravomoćno osuđivani, ali im je presude ukidao Vrhovni sud.

Najviši sud u srpnju je prepolovio kaznu Draganu Paravinji koji će zbog ubojstva i pokušaja silovanja maloljetne Antonije Bilić iz Drniša, umjesto nepravomoćno presuđenih 40 godina, morati odslužiti 20 godina. (Hina)