Istovremeno, NASA je doživjela brutalan rez u budžetu, jer održavanje space shuttleova i njihovo slanje u svemir postalo je Amerikancima preskup sport. Američki predsjednik Barack Obama napravio je plan, koji uključuje isključivo privatni biznis u slanju američkih astronauta u svemir, jer je takav sustav ekonomski isplativiji. U međuvremenu, Rusi su ostali jedini koji čovjeka i dalje šalju u svemir.
Od privatnih kompanija očekuje se da ponude jeftiniji način kako da američki astronauti idu u svemir. Od povlačenja svemirskih raketoplana iz uporabe, SAD se za dostavu tereta na ISS oslanja na partnerske zemlje poput Rusije. Kako bi potakla komercijalizaciju transporta u svemir NASA je angažirala SpaceX i tvrtku Orbital Sciences Corp. iz Virginije.
SpaceX, namjerava raketom Falcon 9 lansirati teretnu kapsulu Dragon iz zrakoplovne baze Cape Canaveral 7. veljače 2012. godine, a iste godine probni let na ISS izvest bi trebala i raketa s letjelicom kompanije Orbital Sciences.
Zbogom Discovery, zbogom Endeavour, zbogom Atlantis
Posljednje lansiranje Discoveryja pratili smo 24. veljače. Na Zemlju se posada sa shuttleom vratila 9. ožujka, kad je legendarni raketoplan povučen iz uporabe.
Discovery je na svoju posljednju misiju u svemir ponio i NASA-inog robota R2, koji bi trebao pomoći astronautima u misijama u otvorenom svemiru. Mnogi su pratili njegovu posljednju misiju, a pristajanje Discoveryja uslikao je i britanski astronom entuzijast Rob Bullen 26. veljače, i to iz vlastitog dvorišta.
Tijekom svoje posljednje misije, Discovery je na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) donio važne rezervne dijelove, kao i novi modul. Prije samog povratka na Zemlju, posadu je probudio i pozdravio nitko drugi nego William Shatner, legendarni kapetan James T. Kirk, uz staru špicu serije Zvjezdane staze i uvodnim pozdravom, prilagođenim junacima misije Discovery space shuttlea. Bio je to vrlo emotivan trenutak za sve na Međunarodnoj svemirskoj postaji.
Umjesto u hangaru, Discovery je tako završio u muzeju, ogoljen od opreme i kao svjedočanstvo jedne minule ere u povijesti svemirskih istraživanja, ne samo u SAD-u, već i u čitavom svijetu.
Nakon emotivnog oproštaja od Discoveryja, na red je došao i posljednji space shuttle, Endeavour. Njegovo lansiranje pratio je i sam američki predsjednik Barack Obama 16. svibnja. Lansiranje je u Cape Canaveralu uživo gledalo oko pola milijuna znatiželjnih Amerikanaca.
Endeavour je pristao na Međunarodnu svemirsku postaju i donio dvije milijarde dolara vrijedan materijal za nove eksperimente u astronomiji i fizici. Misija je prošla bez ikakvih poteškoća.
NASA je objavila i fotografije posljednje misije space shuttlea Endeavour u vrijeme dok je bio spojen na Međunarodnu svemirsku postaju. Fotografije je snimio astronaut sa ruske svemirske letjelice Sojuz. Po povratku na Zemlju i Endeavour je parkiran u muzej, a ne u hangar.
NASA-in posljednji shuttle, Atlantis, put svemira je po posljednji put krenuo 8. srpnja iz svemirskog centra Kennedy. Posadu Atlantisa i njihov pristanak označilo je mornaričko zvono na Međunarodnoj svemirskoj postaji uz riječi 'Dobrodošli na Međunarodnu svemirsku postaju po posljednji put'. Obje posade trenutak su proživjele vrlo emotivno. 21. srpnja ostati će zabilježen kao dan kad je američki space shuttle posljednji put sletio na pistu i otkotrljao se u povijest.
Space shuttle program iza sebe je ostavio bogato 30-godišnje nasljeđe, a svaki trenutak ovog povijesnog leta NASA je odlučila zabilježiti kamerama, a te trenutke pratili ste zajedno s nama na portalu Dnevnik.hr, koji je sva lansiranja prenosio uživo.
Kinezi u jednom skoku stigli do peta NASA-e, ESA-e i Roskosmosa
Kineska svemirska agencija 29. rujna lansirala je u Zemljinu orbitu 'Nebesku palaču' Tiangong-1. Lansiranje je pomno pratio i kineski predsjednik Hu Jintao, koji je nakon uspješnog lansiranja čestitao znanstvenom timu kineske svemirske agencije.
Radi se o bespilotnom modulu, koji je poslan u visoku orbitu oko Zemlje, na otprilike 350 kilometara te će se tamo provesti prvo testiranje leta u orbiti i buduća testiranja pristajanja s drugim modulima u svemiru.
Tako su 1. studenog lansirali novi modul Shenzhou VIII, koji se uspješno u orbiti spojio s 'Nebeskom palačom' te se i uspješno vratio na Zemlju. Sposobnost pristajanja uz drugu svemirsku letjelicu ključna je za Kinu, koja krajem desetljeća planira početi s izgradnjom vlastiti svemirske postaje.
Vratili se 'Marsovci'
Nakon godinu i pol dana 'zatočeništva' u u čeličnom simulatoru putovanja na Mars, šestorica 'astronauta' sudionika misije Mars500, napokon zu izašli na svjež zrak.
Mars500 je simulacija 'misije' na Crveni planet, koja proučava psihološke efekte na astronaute koji bi se našli u 520 dana dugoj izolaciji. O njezinoj uspješnosti, odnosno rezultatima, ovisi i odluka hoće li Rusija u suradnji s Europom poslati prvog čovjeka na Mars.
Misija je započela 3. lipnja 2010. godine, a završila je 4. studenog 2011. godine. Posadu su činili Romain Charles, 31-godišnji francuski inženjer, Sukhrob Rustamovič Kamolov, ruski kirurg, Alexej Sergejevič Sitev, ruski inženjer te zapovjednik misije, Alexandr Egorovič Smoleevskij, ruski psiholog, Diego Urbina, talijansko-kolumbijski inženjer te Wang Yue, instruktor u kineskom centru za obučavanje astronauta.
'Automobil' koji juri put Marsa
NASA je 26. studenog započela novu eru istraživanja u svemiru i napravila novi, veliki korak. Lansiran je rover Curiosity prema Marsu.
Curiosityju će trebati oko osam mjeseci od lansiranja da stigne do Marsa, a na površno tog planeta spustit će se posebnom tehnikom, koja se zove 'zračna dizalica'.
U atmosferu Marsa uletjet će brzinom od 20.000 kilometara na sat, a poseban toplinski štit, pobrinut će se da Curiosity sigurno uđe u atmosferu te da pritom ne izgori. Nakon toga usporit će ga prvo padobran te naposljetku četiri raketna stabilizatora zračne dizalice. Sve to dosad nije bilo izvedeno u svemiru, a u NASA-i se nadaju kako će sve ići točno po planu.
Posebnost misije Curiosity jest da je taj rover veličine automobila i dosad najveća kopnena sonda poslana bilo gdje u svemir sa Zemlje. Pokreće ga šest kotača, a NASA-ini stručnjaci predviđaju kako će se Curiosity površinom Marsa kretati brzinama između 30 i 90 metara na sat. Curiosity je dug tri metra i težak ukupno 900 kilograma.
Očekuje se kako bi u svojoj dvogodišnjoj misiji na Crvenom planetu Curiosity trebao prijeći minimalno 19 kilometara.