Ukrajinski dužnosnici od Božića upozoravaju da će Rusija ove godine započeti novu veliku ofenzivu koja će biti slična onoj s početka invazije u veljači 2022. godine. Međutim, dokaza da se takvo nešto priprema zasad nema mnogo.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg tvrdi da su sve žešći ruski napadi na istoku dokaz da je nova ofenziva počela, ali mnogi to vide kao dio napada koji traje mjesecima. Rusko bombardiranje manje je intenzivno nego što je bilo ljetos, kada je na Sjeverodoneck dnevno padalo 60.000 granata.
Usprkos lanjskoj mobilizaciji analitičari poput Phillipsa O’Briena sa Sveučilišta St. Andrews vjeruju da su se ruske vojne mogućnosti tijekom rata smanjile i da su oni koji očekuju reprizu prve ofenzive u krivu.
"Ukrajina je jača nego 24. veljače i dobila je bolje sustave, a dobit će ih još", rekao je i dodao: "Rusi su postali slabiji. Imaju više vojnika, ali je njihova oprema lošija, njihovi su vojnici lošije trenirani i njihove zalihe municije sve su manje."
O'Brien stoga smatra da ne postoji mnogo dokaza da je ruska mogućnost izvođenja kompliciranih vojnih operacija veća nego što je bila prije godine dana.
Što se događa na istoku Ukrajine?
Najžešće se borbe trenutačno odvijaju na istoku Ukrajine. Neki analitičari smatraju da je svrha ruske ofenzive na Bahmut uspostavljanje odskočne daske za buduće vojne operacije.
S druge strane, neki smatraju da Rusija spomenuti grad želi osvojiti zbog straha od nove ukrajinske ofenzive te da je zbog toga pojačala intenzitet napada, a ima i onih koji smatraju da je ruski cilj bio zauzeti grad prije godišnjice početka agresije i tu pobjedu iskoristiti u propagandne svrhe.
Guardian u analizi daljnjeg tijeka rata piše da su sva tri stajališta vjerojatno djelomično istinita. Ruska ofenziva nije usmjerena samo na Bahmut nego i na druge ciljeve diljem istočnog fronta – od granice s regijom Harkiv do okupiranih prostora na jugu.
Michael Kofman, čelnik Ruskih studija američkog Centra za pomorske analize, smatra da se ruska ofenziva sastoji od pet do šest ključnih ofenzivnih točaka u Donbasu. Umjesto da imaju veliku ofenzivu na jednom dijelu fronta, Rusi su se odlučili za niz bitki od Luhanska preko Bahmuta i sve do Donecka.
"U ovom se trenutku ne čini da je Rusija dovela rezerviste i vjerojatno ih koristi da bi nadoknadila gubitke ili možda čeka proboj koji bi mogla iskoristiti. Također, ne postoji mnogo dokaza da postoji velika ruska postrojba koja samo čeka svoju priliku", napisao je na Twitteru.
Zasad je jasno da dosadašnji ruski potezi pokazuju nedostatak kvalitetnog vodstva, logistike i dobrih taktika, što se na terenu najbolje vidi po velikom broj poginulih i malom teritoriju koji je dosad osvojen.
Hoće li Ukrajina pokrenuti ofenzivu?
Ukrajina od ljetošnjih ofenziva u Harkivu i Hersonu nije izvela velike agresivne akcije, ali još uvijek pokušava napredovati na istočnoj obali rijeke Dnjepar, koja se nalazi nasuprot Hersonu. Također, Moskva već neko vrijeme očekuje da će započeti novi ukrajinski protunapadi, pogotovo na jugu i oko Zaporižja.
Ukrajinske vlasti neprestano ponavljaju da ponovo žele zauzeti okupirani teritorij, uključujući i Krim. U tome im uvelike pomažu Zapadni saveznici, koji im omogućuju gomilanje ratne opreme i treniranje vojnika.
Iako bi u Ukrajinu uskoro trebalo stići oko 300 tenkova, ofenziva u Harkivu i Hersonu bila je uspješna i bez njih.
Ipak, neki su na Zapadu kritizirali ukrajinske napore da zadrži Bahmut jer bi to potencijalno moglo oslabiti buduću ofenzivu.
Tko pobjeđuje?
Ni Rusija ni Ukrajina zasad nisu blizu ostvarenju svojih zacrtanih ratnih ciljeva. Međutim, Kremlj je u posljednjih 12 mjeseci morao uvelike smanjiti svoje ambicije, koje su na početku uključivale i svrgavanje ukrajinskih vlasti u Kijevu.
Prema procjenama Međunarodnog instituta za strateške studije, Rusija je dosad izgubila 40-50 posto svoje predratne tenkovske flote. Mnogo je ljudi ubijeno, a procjenjuje se da u prosjeku za 100 metara ukrajinskog istočnog teritorija pogine 2000 vojnika. Te brojke, naravno, nitko ne može potvrditi, ali se prema izjavama s terena čini da su ruske žrtve mnogo veće od ukrajinskih.
U ovom trenutku može se reći da se Ukrajina u ratu pokazala vještijom od Rusije, a daljnje uspjehe trebala bi joj omogućiti pomoć koja stiže sa Zapada.
Ukrajina je, upozorio je visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell, po pitanju oružja uvelike ovisna o vanjskoj pomoći. Zasad ostaje nejasno hoće li joj nove pošiljke tenkova omogućiti da rat privede kraju.