Samo u proteklih nekoliko mjeseci klimatske nepogode ubile su tisuće ljudi, milijune poslale u izbjeglištvo i donijele milijardi dolara štete diljem svijeta, piše agencija France Presse.
Masovne poplave uništile su velike dijelove Pakistana i Nigerije, u Africi i na zapadu SAD-a pogoršale su se suše, cikloni su poharali Karibe, a toplinski valovi zahvatili tri kontinenta.
Skup koji se održava u egipatskom turističkom gradu Sharm El Sheiku na Sinaju na kraju je godine obilježene geopolitičkim turbulencijama poput ruskog napada na Ukrajinu, posljedične energetske krize, rasta inflacije i dugoročnih posljedica tinjajuće pandemije koronavirusa.
No Simon Stiell, izvršni tajnik UN-a za klimu, upozorava da neće postati "pokrovitelj nazadovanja" po pitanju cilja smanjivanja štetnih emisija u svijetu za 45 posto do 2030. i zadržavanju globalnog zatopljenja na ispod 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
"Pozvat ćemo ljude na odgovornost, bili oni predsjednici, premijeri, izvršni direktori", rekao je Stiell na otvaranju 13-dnevnog summita.
"Srž provedbe je da svi, posvuda u svijetu, svaki dan čine sve što mogu kako bi se nosili s klimatskom krizom", rekao je.
Plenković i Filipović predstvljaju Hrvatsku
Iz Egipta se uživo u Vijesti Dnevnika Nove TV javila reporterka Barbara Štrbac, koja je rekla da na skup stiže oko 90 šefova država, a najviše će ih doći u ponedjeljak.
"Predviđeno je da sastanak počne u podne, a nakon svečanog otvorenja počet će serija okruglih stolova o gorućim temama. Hrvatsku će predstavljati predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar gospodarstva I održivog razvoja Davor Filipović", rekla je.
"Svi šefovi država i vlada mogu sudjelovati na jednom ponuđenom okruglom stolu po danu. Premijer će u ponedjeljak sudjelovati na stolu o sigurnosti hrane, a u utorak na okruglom stolu o ulaganju u budućnost energije. U utorak se očekuje i njegovo obraćanje na konferenciji", dodala je Štrbac.
Tijekom javljanja je također istaknula da je ovo prvi put da se na dnevni red konferencije uspjela probiti tema o gubicima i šteti klimatskih promjena.
"Riječ je o ideji da bi bogate zemlje trebale osnovati fond kako bi pomogle siromašnim zemljama da se bore s posljedicama klimatskih promjena. Bogate zemlje I njihova industrija su, naime, glavni krivac za klimatske promjene, a klimatskim su promjenama u pravilu pogođene najsiromašnije zemlje. Sve to na kraju osjete i bogate zemlje jer se već sad procjenjuje da u svijetu ima oko 20 milijuna klimatskih izbjeglica, a trendovi govore da će ta brojka rasti", zaključila je.
Štrbac se iz Egipta javila i u Dnevnik Nove TV.
"Na današnjem otvorenju egipatski ministar vanjskih poslova, koji je ujedno izabran i za predsjednika ovogodišnje konferencije, kazao je kako je nužno da zemlje prijeđu s riječi na djela te da treba insistirati na tome da trenutačni geopolitički izazovi ne zaustave i ne uspore napore da se postignu klimatski ciljevi. To neće biti jednostavno jer vidimo koliko, na primjer, samo rat u Ukrajini utječe na sve: od proizvodnje hrane do energetike", rekla je reporterka Dnevnika Nove TV.
Neaktivnost je kratkovidna
Trenutačni trendovi pokazuju da su štetne emisije na putu povećanja od 10 posto do kraja desetljeća te da će se Zemljina površina zagrijati za 2,8 stupnjeva, pokazala su istraživanja objavljena prošli tjedan.
Obećanja preuzeta Pariškim sporazumom 2015. bi, ako se ispune, smanjila zagrijavanje za samo nekoliko decimala.
"Iako razumijem da su se čelnici diljem svijeta ove godine suočili s drugim prioritetima, moramo biti jasni: koliko god izazovno bilo trenutno stanje, neaktivnost je kratkovidna", rekao je Alok Sharma, čelnik prethodnog skupa COP26 koji se prošle godine održao u Glasgowu.
"Koliko još poziva na buđenje svijetu - i svjetskim vođama - zapravo treba?", rekao je Britanac.
Usredotočenost na novac
Ovogodišnji klimatski skup će se kao nikad prije usredotočiti na novac – glavnu točku spora koja je pogoršala odnose između država koje su se obogatile izgaranjem fosilnih goriva i onih siromašnijih koje to nisu činile, a pate od teških posljedica klimatskih promjena.
Sjedinjene Države i Europska unija, zabrinute zbog mogućeg osnivanja otvorenog okvira za reparacije, odugovlačile su i dovodile u pitanje potrebu za zasebnim tokovima financiranja.
Delegati su se u nedjelju složili da pitanje "gubitka i štete" stave na dnevni red egipatskog COP-a, što je prvi korak prema zasigurno brojnim raspravama o toj temi.
Uključivanje te točke "odražava osjećaj solidarnosti i empatije za patnje žrtava katastrofa izazvanih klimatskim promjenama", rekao je aktualni predsjednik COP-a Sameh Shoukry iz Egipta.
"Svi dugujemo zahvalnost aktivistima i organizacijama civilnog društva koje su uporno zahtijevale prostor za raspravu o financiranju gubitaka i štete", rekao je Egipćanin.
On je također podsjetio da bogate nacije nisu ispunile obećanje da o 100 milijardi dolara godišnje pomoći za zemlje u razvoju, kako bi ozelenile svoja gospodarstva i izgradile otpornost na buduće klimatske promjene.
Također se požalio da se većina financiranja klimatskih promjena temelji na zajmovima.
"Nemamo luksuz nastaviti na ovaj način. Moramo promijeniti naše pristupe ovoj egzistencijalnoj prijetnji", naglasio je, pa pozvao na rješenja koja "dokazuju da su ozbiljni u namjeri da nikoga ne ostave iza sebe".
Tenzije između SAD-a i Kine
Među svjetskim čelnicima na skupu neće biti Xi Jinping, čelnik Kine koji je dobio novi mandat prošli mjesec na kongresu Komunističke partije.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je da će doći, ali tek nakon parlamentarnih izbora u utorak na kojima bi jedan ili oba doma Kongresa mogli pasti u ruke republikanaca koji nisu skloni međunarodnoj akciji protiv klimatskih promjena.
Suradnja između Sjedinjenih Država i Kine, dvaju najvećih svjetskih gospodarstava i emitera, ranije je bila je ključna za rijetke pomake u gotovo 30-godišnjoj sagi pregovora UN-a o klimi.
No od skupa u Glasgowu, na kojem su Washington i Peking izašli zajedničkom izjavom, kinesko-američki odnosi pali su na najnižu razinu u 40 godina.
U međuvremenu je predsjednica Zastupničkog doma Kongresa Nancy Pelosi posjetila Tajvan i time razbjesnila Peking, a Washington je uveo zabranu prodaje visokokvalitetnih čipova Kini.
Sastanak Xija i Bidena na summitu G20 na Baliju nekoliko dana prije završetka klimatskog sastanka UN-a, ako se dogodi, mogao bi predstavljati preokret i poslati pozitivan signal.
Svjetla točka na COP27 bit će dolazak novoizabranog brazilskog predsjednika Luiza Inacia Lule da Silve, koji najavljuje preokret u politici zaštite Amazone u odnosu na politiku odlazećeg predsjednika Jaira Bolsonara.