Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Može li se spasiti Zemlja?

Alarmantne posljedice klimatskih promjena: U optimističnom scenariju razina mora diže se 30 centimetara. Onaj drugi malo tko želi čuti

Aktualno Galerija Uzroci i posljedice klimatskih promjena - 4 Uzroci i posljedice klimatskih promjena - 4 Foto: DNEVNIK.hr Uzroci i posljedice klimatskih promjena - 3 Uzroci i posljedice klimatskih promjena - 3 Foto: DNEVNIK.hr Uzroci i posljedice klimatskih promjena - 2 Uzroci i posljedice klimatskih promjena - 2 Foto: DNEVNIK.hr +0 Uzroci i posljedice klimatskih promjena - 1 Galerija 1/4 >>
Klimatske promjene globalni su problem. Iako sve kreće od pojedinca, da bismo uspjeli koliko toliko smanjiti njihov utjecaj, važno je djelovati zajedno.

Zato će ovaj vikend sve oči biti uprte u Glasgow gdje će gotovo svi svjetski lideri raspravljati o borbi protiv klimatskih promjena.

O ciljevima samita u Glasgowu, u Dnevnik Nove TV govorio je reporter Dino Goleš.

Istaknuo kako je ključno što je više moguće - smanjiti štetu koja je neizbježna. Zbog ljudskog djelovanja planet se sve više zagrijava.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna sastanak G-20 Svjetska politička elita u susjedstvu: Razgovarat će o klimi, čuvat ih tisuće policajaca

"Cilj Ujedinjenih naroda je zagrijavanje do 2050. godine zadržati na razini ispod 2 stupnja, idealno stupanj i pol u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Zvuči malo - no to je prosjek cijelog planeta! Svi znamo što se u ljudskom tijelu dogodi ako temperatura poraste za 2 stupnja - postanemo bolesni. Tako će i naš planet biti bolestan. Djelovati treba odmah - jer već sad smo na  1,1, stupnju, a predviđanja UN-a su da će prosječna temperatura do 2050. bez djelovanja porasti za 2,7 stupnjeva.

Pročitajte i ovo Ivan Čačić, meteorolog PROJEKCIJE ZA HRVATSKU Klimatske promjene više nisu floskula, sada ih živimo: Meteorolog objasnio kako ćemo platiti uništavanje oceana, atmosfere i kopna

Zbog svega toga cilj je smanjiti emisiju stakleničkih plinova. Trebali bismo proizvoditi manje ugljika nego što uzimamo iz atmosfere.

UN zato nastoji ubrzano izbaciti ugljen iz tvornica, smanjiti krčenje šuma, ubrzati prijelaz na električna vozila te potaknuti ulaganja u obnovljive izvore energije. Prema trenutačnoj situaciji od Pariškog sporazuma države svijeta emisiju stakleničkih plinova smanjile su za 1 posto na godinu", izvijestio je reporter Nove TV.

To je premalo, jer bismo ih do 2030. trebali smanjiti 7 posto svake godine, želimo li planet zagrijati do svega stupanj i pol.

Koliko je to teško - najbolje govori ova usporedba - lani kad je zbog COVID-a svijet bio u lockdownu - smanjili smo emisije za svega 6 posto. 

A evo koje su posljedice klimatske krize:

"Osim zagrijavanja koje utječe na požare, poplave, sušu i druge ekstremne vremenske pojave, zagrijavanjem atmosfere zagrijava se i more, ali i ledenjaci kojih je više od 100 tisuća uz dvije tempirane bombe - Grenland i Antarktiku. 

Njihovim otapanjem podiže se razina mora - što će neminovno utjecati na priobalna područja u svijetu - pa i kod nas", pojasnio je Goleš te naveo dramatične podatke posljednje publikacije IPCC-a, prema kojima će do 2100. godine razina mora neminovno porasti za 30 centimetara. To je optimističan scenarij u kojem misija Glasgow uspijeva i zagrijavanje se svede ispod 2 stupnja.

Srednji scenarij - u kojem temperatura raste između 2 i 4 stupnja - podigao bi more i do 1 metra, a pesimističan iznad 4 stupnja, bliži se 2 metra do 2100. te 5 metara u idućih 50 godina.

Ni idući podaci nisu baš optimistični. Prema infografici 78 obalnih gradova organizacije CLIMATE CENTRAL koja okuplja znanstvenike i nevladine udruge - i stupanj i pol dovoljan je da češće poplavi splitsku i zadarsku rivu dok bi zagrijavanje do 3 stupnja značilo potapanje Dioklecijanove i Kneževe palače", upozorio je reporter te na kraju spomenuo statistiku koju već živimo: zbog kilmatskih promjena obilne oborine koje su se događale jednom u 10 godina sada se javljaju 30% češće. 

Suše koje su se događale jednom u 10-ak godina sada se događaju 70% češće.

Bez dogovora u Glasgowu i konkretnih djela toga će samo biti sve više i više. Treba li svijetu jače upozorenje?

 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 


 

 


 

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene