PODACI EUROSTATA

S prvim danom siječnja ulazimo u eurozonu, ali nemamo se baš čime pohvaliti: Pogledajte koliko zaostajemo za ostalim članicama

Hrvatska s prvim danom siječnja ulazi i u eurozonu. Međutim, po godišnjim bruto plaćama nemamo se baš čime pohvaliti. Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da prosjekom 27 članica u primanjima i dva puta zaostajemo. Reporter Dnevnika Nove TV Dino Goleš istražio je kako se živi u Irskoj i Njemačkoj.

Hrvati načeti inflacijom sve teže žive, pogotovo umirovljenici.

"Ne možeš pokriti sve potrebe. Moraš iz kredita u kredit, pogotovo ako imaš zdravstvenih problema", rekla je Ružica iz Zagreba.

"Mi koji možda imamo malo veću plaću od prosjeka isto tako pazimo, kupujemo kad su sniženja", rekla je Jasmina iz Zagreba.

Naši mladi u Europi najdulje žive s roditeljima, a i kad napuštaju gnijezdo, opet im treba njihova pomoć.

"Imao sam u Crikvenici vikendicu koju mi je pokojni otac ostavio. Morao sam je prodati da kćerima koje su se udale osiguram stan. Jedna je isto medicinarka, i zet je medicinar, druga je bankarica. Imaju dvoje djece. Kraj s krajem. Pomažem", rekao je Predrag iz Zagreba.

Prema Eurostatu, Hrvati godišnje zarade 16.000 eura bruto i time smo sedmi sa začelja. U najbogatijem Luksemburgu godišnje se zaradi četiri i pol puta više, u Irskoj tri puta više.

Pročitajte i ovo dvoznamenkaste brojke Cijene odletjele u nebo, pogledajte stanje s inflacijom u državama EU-a

Pročitajte i ovo ANALIZA DNEVNIKA NOVE TV Kako će izgledati kućni budžeti u eurima: "Ma dajte, pa tko to može, čarobnjak?"

"Otprilike dvadeset posto platite za poreze, za stanovanje oko trećina primanja. Znači ako dvoje ljudi radi, ako imaju prosječne plaće, život je i više nego lagodan", rekla je Ana Marija iz Irske.

Statistički, prosječni Europljanin zaradi 33.500 eura bruto na godinu.

"Ne ostaje im baš toliko puno više kao što naši građani možda misle zbog toga što su neke usluge dramatično skuplje nego u Hrvatskoj. Počnimo od prijevoza, stanovanja, zdravstva, obrazovanja", rekla je Maruška Vizek s Ekonomskog instituta.

Potvrđuju to i naši gastarbajteri u Njemačkoj, gdje je prosječna bruto godišnja plaća i 2,75 puta veća nego kod nas.

"Pola vam ode na stanarinu i režije, ostalo je za život. Ako imate auto na kredit, ne ostane vam baš puno. Ni u Njemačkoj, nažalost. Druga su vremena, prije je to bilo lakše, moglo se uštedjeti", istaknuo je Željko iz Njemačke.

Prostora za uštede nemaju ni Slovenci s minimalnom plaćom.

"Za struju odlazi oko 60 do 70 eura, grijanje isto tako. Voda je oko 20 - 30 eura. Tu je i smeće, internet oko 50 eura", rekao je Leon iz Slovenije.

Ali oni s prosječnom ipak mjesečno zarade i tisuću eura bruto više od Hrvata. Žale se na skupu hranu, no ona je kod nas još i skuplja.

"Za četiri člana ispod 200 eura isto tako ne možeš proći samo za hranu", rekla je Matea iz Slovenije.

Za utjehu nam je da više-manje isti životni stil, barem statistički, imaju Slovaci, Poljaci i Grci, dok se po plaćama znatno lošije živi u Rumunjskoj, Mađarskoj i Bugarskoj.

 

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.

 

Povezane teme