Sporne emisije koje se prikazuju u Srbiji su popularne već godinama, ali nedavno su postale metom kritika gnjevne javnosti nakon dvaju masovnih ubojstava za koje prosvjednici kažu da su dijelom rezultat kulture nasilja koju šire mediji.
Pijane svađe, ogovaranja i povremene tučnjave već dugo su srž reality televizije širom svijeta. U Srbiji je taj žanr pao na najniže grane. Ljudi iz podzemlja, ratni zločinci i mentalno nestabilni redovito su glavni likovi serija koje su poznate po neopravdanom nasilju.
Godine 2021. oko desetak sudionika reality showa "Zadruga" ravnodušno je gledalo dok je osuđeni kriminalac davio ženu dok nije izgubila svijest. Riječ je o jednoj od najpopularnijih reality serija u Srbiji.
"Svi prijatelji moje kćeri znaju za njih i njima su samo televizijske zvijezde. Ne kriminalci ni zlostavljači žena, samo zvijezde", rekao je Dejan Injac (44) iz Beograda, koji se pridružio ovotjednim masovnim prosvjedima kojima se, među ostalim, traži ukidanje takvih emisija.
"Želim da se to jednostavno zabrani. Ti ljudi ne mogu biti uzori", rekao je.
Deseci tisuća ljudi proteklih su dana prosvjedovali na ulicama tražeći da se zabrani nasilne televizijske emisije nakon prošlotjednih uzastopnih masovnih pucnjava u kojima je život izgubilo 17 ljudi uključujući osmero učenika u beogradskoj osnovnoj školi.
Kultura kriminala
Sve snažniji pokret otpora predvodi javnost kojoj je očito dosta sveprisutnog nasilja u Srbiji, u politici i na televiziji. Mafijaši, ratni zločinci i nogometni huligani redovito su slavljeni i dobivaju prostor u provladinim medijima.
Reality showovi u Srbiji su posebice popularni zadnja dva desetljeća, ali zadnjih godina postali su bitno nasilniji i jako ih promoviraju provladine televizijske kuće.
Dok su se neki od najgorih showova potrošili, turbopopularna Zadruga i dalje se često prikazuje na Pinku, jednoj od najvećih televizijskih postaja u zemlji. Neopravdana brutalnost i dalje je sveprisutna na malim ekranima u Srbiji. Kultura kriminala već dugo je temeljna odrednica društva u Srbiji.
Skupine organiziranog kriminala preuzele su kontrolu nad golemim dijelovima gospodarstva za vrijeme krvavog raspada Jugoslavije 1990-ih, kada su stroge zapadne sankcije primorale obične ljude da se okrenu crnom tržištu za osnovne potrebe.
Mafijaši i pripadnici paravojnih skupina obogatili su se tijekom ratnih godina dok se ostatak zemlje borio za opstanak, učvrstivši u očima javnosti snažnu povezanost između bogatstva i organizirang kriminala. Kritičari kažu da mafijaši i dalje imaju golem utjecaj.
Dolazak reality televizije doveo je pripadnike kriminalnog podzemlja izravno ljudima u domove, s njihovim zloglasnim životnim stilom koji se reklamirao kao zabava.
Po jednoj procjeni, do 60 posto programa na dvije najpopularnije televizijske postaje u zemlji zadnjih godina čine nasilni reality showovi.
"Imate izravno promoviranje nasilja, kriminala i mizoginije, što se prelilo na društvene medije i kasnije na cijelo društvo", rekao je Savo Manojlović, beogradski odvjetnik koji se zauzima za ukidanje takvih emisija.
"Izabrali su sudionike s psihološkim problemima i kriminalnom prošlošću, dobro znajući što će u takvom okruženju oni raditi", rekao je za AFP.
Okrutan oblik indoktrinacije
Međutim, televizijske kuće počele su izgleda popuštati nakon nedavnih masovnih ubojstava i prosvjeda. Pink je objavio da će privremeno skinuti Zadrugu s programa "zbog najdublje sućuti i poštovanja" prema žrtvama masovnih ubojstava.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić nije poljuljan prosvjedima. Ocijenio ih je "političkim" manevrom kojim se želi diskreditirati njegovu desničarsku populističku vladu.
"Spremni smo razgovarati o reality showovima... Ali oni hoće moju glavu. Nikada nisu htjeli ništa drugo", rekao je Vučić u intervjuu ovaj tjedan.
Predsjednik, kojeg protivnici optužuju da je povezan s kriminalcima u Srbiji, poznat je po svojem konfliktnom stilu.
On i njegova stranka redovito omalovažavaju političke protivnike i strane suparnike kao "ološ", "lopove" i "pedofile", a sjednicama parlamenta dominiraju grube uvrede.
"Nasilje je postalo dominantan oblik komunikacije u Srbiji, ne samo na reality televiziji. Izloženi smo konstantnim političkim porukama da se protivnike mora uništiti", rekao je AFP-u Mikloš Biro, umiroviljeni profesor psihologije.
Sveučilišna profesorica iz Beograda Jelena Đorđević rekla je da se reality showovi koji se prikazuju na provladinim mrežama savršeno uklapaju u aktualnu političku klimu u kojoj se agresiju uglavnom nagrađuje.
Showove se redovito prikazuje uz političke emisije uključujući česte intervjue s Vučićem, članovima njegove stranke i drugim saveznicima.
"Mislim da svjesno i strateški ciljaju neobrazovane, usamljene i bijedne glasače koji uživaju u takvim programima i vežu ih uz televiziju koju gledaju", rekla je.
"To je okrutan oblik indoktrinacije koji provode vladajući", dodala je.