Prema anketama, Donald Trump ima prednost ispred demokratskog predsjednika Joea Bidena i sve je izvjesnije da će osvojiti republikansku nominaciju te ući u okršaj s Bidenom.
Prema posljednjoj anketi Reuters/Ipsosa, Donald Trump vodi ispred demokratskog predsjednika Joea Bidena za šest postotnih poena.
Sedamdeset posto ispitanika - uključujući oko polovinu demokrata - složilo se s izjavom da Biden ne bi trebao tražiti reizbor. Pedeset šest posto ljudi koji su odgovorili na anketu reklo je da se Trump ne bi trebao kandidirati, uključujući oko trećine republikanaca. Za Bidena misle da je prestar za taj posao.
Trump bi sa 77 godina također bio među najstarijim američkim liderima ako se vrati u Bijelu kuću. Nešto više od polovine demokrata smatralo je Bidena prestarim, dok je trećina republikanaca tako gledala na Trumpa.
Analitičarima Denisu Avdagiću i Goranu Bandovu postavili smo pitanje jesu li Biden i Trump najbolje što Amerika trenutačno ima, ima li Trump doista šanse pobijediti na izborima odnosno kolike su šanse da jedan 80-godišnjak Biden pobijedi Trumpa? Je li gotova era velikih državnika?
Politički sustavi diljem svijeta u ozbiljnoj su krizi: "Kakva vremena, takvi lideri"
Evo što na sve to kaže vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.
"Nažalost, sve nam to ukazuje na činjenicu kako su politički sustavi, ne samo Amerike nego i diljem Zapada u ozbiljnoj krizi. Ako se u Americi sve svodi na Bidena i Trumpa, do jučer na Clinton i Trumpa, pokazuje se kako je ono političko dno piramide izgubilo elan. Kako bi se reklo, nešto je trulo u državi...
Generacije političara na Zapadu gradile su multilateralne odnose, transatlantizam je postala svojevrsna filozofija odnosa, vrijednosna uspravnica koju međutim današnje zrele glasačke generacije uopće ne razumiju.
Na kraju, Putin koji 'jaše medvjeda' s tezom kako je NATO nepotreban postao je relevantniji nego desetljeća vrijednosnih međudržavnih ulaganja i suradnje. Populizam odnosi pobjedu, u Americi, Europi, diljem svijeta... Kakva vremena, takvi su i takozvani lideri.
Europa se nalazi pred velikim promjenama, moramo se uozbiljiti, a to znači i ozbiljno shvatiti glasačke listiće i odluku o zaokruživanju. To jednako tako stoji i za Ameriku, koja ima nešto više, svojevrsnog lufta.
Kako su danas jedina stvarna supersila, tek posljedice neuspjeha Trumpa u slučaju njegova povratka u Bijelu kuću mogu imati taj efekt. Zasad je njegov povratak vrlo realan. Itekako nas treba zanimati tko će biti njegova ili njegov running mate, njegov savjetnički krug, ali i kandidati za kabinet ili vladu.
Gledajući njegov prvi mandat, upravo su ljudi oko njega djelovali na ublažavanje drastičnih stavova. To, naravno, zna i sam Trump, to će biti borba između njegovih želja i realiteta izbora ljudi prema tim željama. Amerikanci bi rekli how about that, jer da, to je svijet u kojem živimo. Zato se treba unaprijed sjetiti, nakon biranja kajanje je izlišno", navodi.
Trendovi su jasni
Iako je iza nas tek nekoliko unutarstranačkih izbora za republikanskog predsjedničkog kandidata, trendovi su vrlo jasni, poručuje Goran Bandov, redoviti profesor međunarodnih odnosa i diplomacije sa Sveučilišta u Zagrebu.
"Bivši predsjednik Trump doista uvjerljivo pobjeđuje na dosadašnjim unutarstranačkim izborima za republikansku predsjedničku nominaciju. Niz njegovih republikanskih protukandidata u međuvremenu je odustalo i sada daju podršku upravo njegovoj kandidaturi. Pritom je posebno značajna podrška ultrakonzervativnog floridskog guvernera Rona DeSantisa, koji je donedavno vrlo negativno govorio o Trumpu, no sada naglašava kako je on jedini republikanac koji može pobijediti demokrate na američkim predsjedničkim izborima."
Još smo daleko od potencijalnog sudara Biena i Trumpa u studenom ove godine i mnogo se toga još može dogoditi što može republikancima ili demokratima pomrsiti račune.
"Postoji cio niz scenarija koji mogu povući vodu na mlin jedne od strana ili samo dodatno zakomplicirati izborni proces. Primjerice, ako se jednom od kandidata jako naruši zdravlje, to će sigurno imati direktni utjecaj na izbore. To je posebno zanimljivo pitanje s obzirom na dob potencijalnih kandidata, ali i da vodeće stranke ne pokazuju da imaju spremne opcije B. Također, situacija koja može znatno utjecati na odnos snaga jest eskalacija nekog rata u koji bi SAD bio snažno involviran, posebice ako bi bio veći broj žrtava na američkoj strani", ističe Bandov i dodaje:
"Uz to, kako obojica kandidata nisu atraktivni za veći broj glasača, moguće je da će se pojaviti i neki nezavisni kandidati, koji bi mogli osvojiti dovoljno glasova da preotmu jednom od kandidata ulogu vodećeg u nekoj od saveznih država. Takvih i sličnih opcija trenutačno još cio niz, uključujući i mogućnost novih optužnica i presuda, tako da je preuranjeno govoriti o konkretnim šansama za pobjedu jednog ili drugog potencijalnog kandidata."
Ankete pokazuju nezadovoljstvo kandidatima, a na pitanje nema li Amerika bolje kandidate, Bandov kaže:
"Predsjednikom SAD ne postaju uvijek najbolji ljudi Amerike (kao što je to uostalom i u nizu drugih država svijeta), nego oni koji u određenom trenutku uspiju osvojiti nominaciju velike stranke koja može čvrsto stati iza njih. Ogromna je uloga novca u američkim kampanjama, kao u konačnici bilo kojoj drugoj političkoj kampanji na svijetu. To si mnogi ljudi koji bi posao predsjednika SAD-a ili neke druge države vodili uspješnije ne mogu priuštiti.
No, kao što sam već prethodno spomenuo, kada kandidati nisu odviše atraktivni nizu birača, onda šanse dobivaju nezavisni kandidati. Oni teško mogu osvojiti poziciju predsjednika, ali mogu osvojiti dovoljno glasova na koje je računao jedan od kandidata te tako ga s potencijalno prvog mjesta u nekoj saveznoj državi, gurnuti prema drugom mjestu i gubitku elektorskih glasova iz te države."
Ratova ima, ali nema velikih državnika
Jedan je od ključnih izazova suvremenih globalnih odnosa izostanak snažnih moralnih vođa s jasnom vizijom bolje države i društva s kojima upravljaju.
"Veliki državnici poput bivšeg francuskog predsjednika Charlesa de Gaullea i bivšeg njemačkog kancelara Konrada Adenauera su unatoč i usprkos brutalnim ratovima, u kojim su se njihove države direktno sukobile, samo nekoliko godina nakon posljednjeg pucnja, uspjeli su dogovoriti snažno partnerstvo koje je Europi trebalo osigurati dugoročni mir.
Kasnije su u taj savez pozvali niz drugih država te je njihov savez preteča današnje Europske unije. Nažalost, takvih vođa danas u svijetu nema, barem ne u onom broju koji bi nam trebao da se možemo odgovornije posvetiti temama od zajedničkog globalnog interesa poput klimatskih promjena i umjetne inteligencije primjerice", rekao nam je zaključno Bandov.