Širi razdor i mržnju, ali smiješi mu se još jedan mandat: Treba li se svijet bojati Trumpa i koji će mu biti prvi potezi?

Donald Trump dosad je pobijedio u dvije države na predizborima, no one su potvrdile njegovu dominaciju u stranci. 

U povijesti modernih predsjedničkih kampanja nijedan kandidat koji nije na poziciji predsjednika nije pobijedio na predizborima u Iowi i New Hampshireu, a da potom nije osvojio nominaciju svoje stranke. Sve to stavlja ga na pozornicu ozbiljnog, ako ne i jedinog kandidata koji će se sučeliti s Bidenom, koji će pak, gotovo je sigurno, osvojiti nominaciju demokrata. 

"Sada je jasno da će Donald Trump biti republikanski kandidat, a moja je poruka zemlji da ulozi ne mogu biti veći. Naša demokracija. Osobne slobode - od prava na izbor do prava glasa. Naše gospodarstvo - koje je doživjelo najsnažniji oporavak od COVID-a u svijetu. Sve to je na kocki", poručio je Biden. 

Upozorenja na Trumpa stižu sa svih strana, a zabrinutost dijele mnogi. Najnovije upozorenje dolazi od predsjednice Europske središnje banke Christine Lagarde. 

"Europa bi se trebala pripremiti na moguće prijetnje svom gospodarstvu, uključujući nove američke carine na izvoz ako se Donald Trump vrati u Bijelu kuću. Ako pogledate kako se Trump ponašao prema Europi kada je bio predsjednik, sasvim su moguće prijetnje i razni problemi na koje bi Europljani trebali biti spremni. Pripremimo se za moguće carine i za potencijalno neočekivane i teške odluke. Budimo jaki", poručila je.

Donald Trump - 5 Foto: AFP

Lagarde je posljednja dužnosnica EU-a koja je upozorila na ono što bi drugi Trumpov mandat mogao značiti za gospodarstvo Europske unije vrijedno 16 trilijuna dolara, koje uvelike ovisi o trgovini sa Sjedinjenim Državama. Istovremeno Bijela kuća nikada nije imala tako starog stanara, a mnogi su Amerikanci, prema anketama u vezi s Bidenom zabrinuti za njegovo zdravlje. 

Prvi koraci 

DNEVNIK.hr donosi analizu što bi Trumpova pobjeda značila za svijet, kako bi se to odrazilo na ratna žarišta poput Bliskog istoka i Ukrajine, ali i što bi to značilo za odnos s NATO savezom. 

"Vjerujem da je svima jasno kako bi drugi Trumpov mandat, kao i prvi, proizveo drastičnu promjenu smjera američke vanjske politike koja će ponovno biti nacionalistička, u smislu one njegove 'Amerika prva'", rekao nam je vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.

"Dakle, bila bi to manje kooperativna i više unilateralistička Amerika.
To bi zategnulo odnose s dugogodišnjim državnim partnerima i saveznicima. No, isto tako, to Trumpu nije posebno važno. On tvrdi da svjetski poredak i utjecaj koji su stvorile Sjedinjene Države nakon Drugog svjetskog rata i proširile nakon raspada Sovjetskog Saveza ne služi američkim interesima.

Treba u tom scenariju očekivati posebno zaoštrenje u odnosu prema Kini, prije svega glede trgovine. Sigurno bi se umiješao u pitanje ratne agresije Rusije prema Ukrajini, realno je očekivati kako bi od Ukrajinaca tražio ustupke."

Trump bi mogao ucjenjivati NATO savez

"Što se NATO-a tiče, tražit će ulaganja saveznika, kupovinu američkog naoružanja, ovaj će put, siguran sam, biti vrlo jasan i otvoren - plati ili kupi ako želiš 'američki štit'. Europa ne reagira kao uplašeni zec, bez obzira na to što to površinski tako izgleda, tako da bi Trump, u skladu s tim, mogao doživjeti vrlo jasno 'NE', koje bi bilo monumentalnije od onog povijesno poznatog Titova 'ne' Staljinu.

Tu zapravo leži zaplet, imaju li on i njegovi ljudi planove, za taj slučaj, napustiti NATO uz novu legislativu koju su dvostranački uveli senatori i kongresnici, prema kojoj je potrebna dvotrećinska potpora takvom činu u Senatu, posve je nova priča... S druge strane, europski emisari ponijet će sigurno i nuditi darove.

Bilo kako bilo, potrošnja dva posto BDP-a za obranu nama u Europi bit će nužda i s takvom Amerikom i bez nje, vrijeme je da svi to shvate. Pacificirana Europa mora se probuditi iz toga sna. Nažalost, vraćanje vojne obveze, bujanje vojske ostaje jedina opcija koja može jamčiti onaj mir koji su Europljani živjeli desetljećima. Mi koji to nismo imali trebali bismo biti najsvjesniji, mi znamo što znači rat, upravo smo zbog toga i stremili NATO savezništvu."

O odnosu s Kinom, Rusijom i Iranom Avdagić dodaje: 

"Trump će sigurno, ako dođe u poziciju, ponovno otvoriti razgovore i pregovore s Putinom, Kim Jong-unom, a zaoštriti odnose s Iranom. Što to znači za Ameriku, brzo bi se pokazalo. Može li se pogaziti dugogodišnja savezništva bez ikakve reakcije američkog društva, a za ona posve nova koja su sama po sebi pokazatelj, lice i naličje. Trump, po svemu što smo vidjeli, ne trpi trenutke u kojima mu se ukazuje da nije u pravu. Laskati mu tako mogu brojni diktatori, ozbiljniji Europljani na to nisu navikli i lomiti to (nje)mu ne bi bilo jednostavno kako se možda površinski čini." 

Prof. dr. sc. Goran Bandov, redoviti profesor međunarodnih odnosa i diplomacije sa Sveučilišta u Zagrebu, kaže kako smo ipak daleko od prvih koraka budućeg predsjednika.

"U vremenu koje je pred nama događat će se svakodnevno novi izazovi, tako da je dosta teško s ove distance biti siguran koji bi bili prvi koraci ako Donald Trump osvoji novi mandat predsjednika SAD-a. Ipak, jedan od prvih poteza vjerojatno će biti usmjeren prema jačanju kontrole nad američkim pravosuđem, što će mu biti i osobni interes zbog niza optužnica protiv njega. Također, jedan od prvih koraka vjerojatno će biti usmjeren na rješavanje pitanja ilegalnih migranata, što mu je bila jedna od ključnih tema i u njegovu prvom mandatu." 

Na pitanje možemo li očekivati zaokret ili nastavak politike koji je imao u svom prvom mandatu i kakva je to politika, Bandov odgovara: 

"Njegova misao vodilja - America First (Amerika prva) - sigurno će biti aktivna i ako osvoji novi mandat. Stil komunikacije neće se mijenjati, a on će direktno utjecati i na politike i savezništva koje će pokušat graditi ili pokapati. Što se tiče vanjske politike, bivši predsjednik Trump imao je dosta razumijevanja za autoritarne vođe i diktatore, a iskazivao je netrpeljivost prema nekim vođama zapadnih demokracija, koji su na čelu država koji su službeni američki partneri. U prvom mandatu krenuo je u zaoštravanje trgovinskih i političkih odnosa s Kinom, što će vjerojatno nastaviti ako i osvoji novi mandat." 

Donald Trump - 4 Foto: AFP

Suradnja s Izraelom 

Bandov je uvjeren da će SAD i dalje imati Izrael kao glavnog partnera u regiji, a da će odnos s Iranom dodatno eskalirati. 

"Izrael je ključni strateški partner SAD-a na Bliskom istoku, što je Trump potvrđivao u svom prvom mandatu nizom odluka, primjerice premještanjem veleposlanstva SAD-a u Jeruzalem ili zatvaranjem konzularnog ureda za palestinska pitanja.

Uz njega, Trump će pokušati zadržati i sve ostale američke partnere u regiji. No, s druge strane, može se očekivati dodatno zaoštravanje odnosa prema Iranu. Treba samo podsjetiti da je upravo bivši predsjednik Trump bio napustio nuklearni sporazum koji je ograničavao iranski nuklearni program, a u novim okolnostima koje su snažno eskalirale Trump bi mogao situaciju dodatno eskalirati.

Odnos prema Rusiji

Postavlja se pitanje i kakav će biti odnos Donalda Trumpa prema Rusiji, ako pobijedi. 

Trump se hvalio da bi, da je on predsjednik, mogao odmah prekinuti rat inzistirajući na dogovoru Zelenskog i Putina. Trump je to podupirao argumentom da ima dobar odnos s obojicom predsjednika. Tijekom svoje političke karijere Trump se u više navrata obrušio na Putina, koji je u veljači 2022. pokrenuo invaziju na Ukrajinu.

"Da, molim te, Donalde, pozivam te u Ukrajinu, u Kijev", rekao je Zelenski u intervjuu za britanski Channel 4 News. "Ako možeš zaustaviti rat u roku od 24 sata, mislim da će biti dovoljno da dođeš u Kijev, bilo koji dan kad sam ja ovdje", rekao je Zelenski.

O Trumpovu odnosu s Rusijom Banov kaže: 

"Bivši predsjednik Trump ima vrlo kompleksne odnose s Rusijom. Primjerice, u prethodnom je mandatu predlagao pozivanje Rusije na G7 sastanke, iskazivao je razumijevanje za rusku okupaciju Krima, poslovno je uspješno surađivao s ruskim poslovnim svijetom.

Vrlo često govori kako će on brzo riješiti rat između Rusije i Ukrajine, no dosad nije objasnio kako bi se to provelo. Trump će vjerojatno imati znatno više razumijevanja za interese Rusije nego što je to imao predsjednik Biden i njegova administracija. Europa mora vrlo ozbiljno promisliti o svojoj budućnosti i usredotočiti se na razvoj, dizanje i učvršćivanje svojih sposobnosti kako bi bila puno snažniji akter međunarodne zajednice", rekao je Bandov.