- U nekoliko ukrajinskih veleposlanstava stigli paketi sa životinjskim očima
- Rusija u Kazahstanu testirala obrambeni projektil
- Od početka rata poginulo je od 10 do 13 tisuća ukrajinskih vojnika
- Joe Biden spreman je razgovarati s Putinom ako pokaže interes za okončavanje rata
Tijek događaja pratite u nastavku:
22:19 Bijela kuća je u petak pojasnila izjavu koju je Joe Biden dao dan ranije, istaknuvši da američki predsjednik zasad ne planira razgovarati s Vladimirom Putinom o ukrajinskom pitanju.
"Zasad nema namjeru razgovarati s Putinom", rekao je u petak John Kirby, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost koje je u nadležnosti Bijele kuće. "I kao što je (Biden) još rekao, Putin nije pokazao baš nikakvo zanimanje za bilo kakav dijalog - zapravo suprotno", rekao je novinarima.
Joe Biden je u četvrtak izjavio da je "spreman razgovarati s Putinom ako nastoji pronaći način za prekid rata", istaknuvši da ruski predsjednik to "još nije učinio".
"Kad bi bilo tako, u dogovoru s francuskim i prijateljima u NATO-u, bio bih sretan da sjednem s Putinom i vidim što mu je na umu. Još to nije učinio", dodao je na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.
Ove izjave daju naslutiti da je Washington otvoren za dijalog s Kremljem o ratu u Ukrajini, ali Moskva je u petak očito odbila prijedlog, shvativši da on uključuje odlazak ruskih snaga iz Ukrajine, na što Rusija ne pomišlja, pojašnjava France presse.
Kirby je uz to zanijekao da SAD nagovara ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da nastavi pregovore s Moskvom.
"Predsjednik uopće nije rekao da je došlo vrijeme za pregovore", rekao je. "Rat bi se mogao završiti danas bez pregovora da je Putin učinio što je trebao i otišao iz Ukrajine. Njegove snage nemaju ondje što raditi".
21:55 Bivši američki obavještajac i zviždač Edward Snowden, koji je razotkrio razmjere tajnog nadzora američke Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA), položio je prisegu na vjernost Rusiji i dobio rusku putovnicu, izvijestio je u petak TASS.
"Da, dobio je (putovnicu), položio je prisegu", rekao je Anatolij Kučerena, Snowdenov odvjetnik, državnoj novinskoj agenciji TASS.
"To je još uvijek predmet kaznene istrage", kazao je novinarima u petak glasnogovornik Bijele kuće John Kirby, rekavši im da sva pitanja o izvješću o Snowdenu upute američkom Ministarstvu pravosuđa, koje je odbilo komentirati.
Američke vlasti godinama žele da se Snowden vrati u Sjedinjene Države kako bi se suočio sa suđenjem za špijunažu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u rujnu je dodijelio rusko državljanstvo Snowdenu, koji je pobjegao iz Sjedinjenih Država nakon što je otkrio tajne dosjee koji su otkrili opsežne aktivnosti prisluškivanja Sjedinjenih Država i njihovih saveznika.
Branitelji Snowdena pozdravljaju ga kao suvremenog disidenta jer je razotkrio razmjere američkog špijuniranja, dok njegovi protivnici kažu da je on izdajnik koji je ugrozio živote, razotkrivajući tajne metode koje zapadni špijuni koriste za prisluškivanje neprijateljskih država i militanata.
21:28 Dogovor o zaštiti najveće europske nuklearne elektrane mogao bi biti gotov uskoro, priopćio je UN. Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Rafael Grossi, rekao je da je dogovor "skoro tu".
"Vjerujte mi... Sada imamo prijedlog na stolu koji jednostavno rečeno ima za cilj zaustaviti ludost bombardiranja najveće nuklearne elektrane u Europi", rekao je.
Nuklearna elektrana trenutno je pod kontrolom Rusije i bila je izložena opetovanim granatiranjem, za što su Moskva i Kijev razmijenili odgovornost.
Jučer je think tank RUSI povezan s britanskom vojskom rekao da zarobljeni ruski dokumenti otkrivaju da je Moskva planirala zauzeti ukrajinska nuklearna postrojenja s djelomičnom namjerom ucjenjivanja Zapada. IAEA se zalagala za stvaranje sigurnosne zone oko elektrane radi zaštite od potencijalne nuklearne nesreće.
Ranije danas, ruska novinska agencija RIA rekla je da je Moskva iznijela svoje stajalište o stvaranju takve zone i da čeka odgovor, prenosi Sky News.
20:33 Članice Europske unije dogovorile su ograničavanje cijene ruske nafte na 60 dolara po barelu, u skladu s prijedlogom G7, rekli su europski diplomati agenciji dpa.
Ograničenje cijene, dogovoreno na razini veleposlanika članica EU-a u Bruxellesu u petak, povezano je s ranijom odlukom zemalja G7 o sankcioniranju ruskog naftnog izvoza.
Do dogovora je došlo nakon što je Poljska pristala na dogovor Europske unije o ograničenju cijene ruske nafte od 60 dolara po barelu, što omogućuje EU da krene dalje s formalnim odobravanjem sporazuma tijekom vikenda, rekao je u petak poljski veleposlanik pri EU Andrzej Sados.
Sados je rekao da će sporazum biti službeno objavljen u nedjelju, dan prije stupanja na snagu embarga EU-a na naftu.
20:30 Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell rekao je u petak u Poljskoj da je do sada 1100 vojnika sudjelovalo u misiji EU-a za obuku ukrajinske vojske.
Misiju obuke će platiti EU, a Borrell je procijenio da će se raditi o oko 100 milijuna eura.
Više čitajte >>OVDJE
18:21 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) snažno je osudilo slanje "sumnjivog" pisma veleposlanstvu Ukrajine u Zagrebu, a ministar Gordan Grlić Radman izrazio je solidarnost ukrajinskom veleposlaniku Vasiliju Kiriliču, priopćio je MVEP Hini. Više čitajte >>OVDJE
17:30 Osobe smanjene pokretljivosti bit će evakuirane iz okupiranog grada Kakhove u južnoj ukrajinskoj regiji Herson, priopćile su ruske vlasti.
To je dio šireg preseljenja civila na istočnu obalu rijeke Dnjepar, koja je postala prva linija borbi u južnoj regiji.
Rusija i Ukrajina razmjenjuju vatru sa suprotnih strana rijeke, nakon što su moskovske snage bile prisiljene povući se iz grada Hersona.
Administracija u Hersonu koju je nametnula Rusija rekla je da će osobe vezane za krevet ili osobe s ograničenom pokretljivošću biti odvedene u okrug Henichesk na jugu.
"Čuvajte sebe i svoje bližnje!" rečeno je, potičući ljude da se prijave za evakuaciju.
Vlasti su također uspostavile telefonsku liniju za pomoć onima koji odlaze, javlja Sky News.
15:35 Krvave pakete sa životinjskim očima koji su u petak poslani ukrajinskim veleposlanstvima u nekoliko europskih zemalja, među kojima je i Hrvatska, saborski zastupnici ocijenili su pokušajem zastrašivanja, terorističkim činom i specijalnog rata te pozvali na sazivanje sjednice VNS-a.
Predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati) ocijenio je da je riječ o terorističkom činu i pokušaju zastrašivanja te poručio počiniteljima da "neće nas pokolebati u odlučnosti da pomognemo Ukrajini i ukrajinskom narodu u borbi protiv agresora".
Arsen Bauk (SDP) kaže da ovo doživljava pokušaj zastrašivanja Ukrajine i oblik specijalnog rata, ali misli da to neće imati utjecaja na odlučnost ukrajinskog vodstva i naroda u borbi za slobodu. Što se tiče odabira zemalja u kojima se to dogodilo, treba sačekati još koji dan da se vidi hoće li još biti sličnih slučajeva pa će se moći detaljnije komentirati.
Željko Sačić (Hrvatski suverenisti) mišljenja je da smo "nažalost otvorili tu Pandorinu kutiju i sada osim vojnog, agresivnog ratno-zločinačkog velikoruskog napada na teritorij Ukrajine sve države Europe bit će uvučene u taj sukob na obavještajnoj i paraobavještajnoj i ovakvoj specijalno-ratovskoj poziciji".
15:05 Gornji dom češkog parlamenta potvrdio je odluku donjeg doma o obuci do 4000 ukrajinskih vojnika u Češkoj, odnosno njihova uvježbavanja na tlu drugih članice Europske unije u čemu može sudjelovati do 50 čeških vojnika. Četverotjedna obuka u pet rotacija počet će 2023. godine i svaka bi obuhvatila do 800 ukrajinskih vojnika. Parlament je ratificirao i raspoređivanje do 55 čeških vojnika koji bi uvježbavali ukrajinske snage na tlu drugih članica Europske unije.
15:00 Misija EU za vojnu pomoć Ukrajini odnosi se na "vojnu pomoć", rekao je u petak premijer Andrej Plenković odbacivši prijedlog oporbe da Hrvatska u njoj sudjeluje u civilnom dijelu.
Nakon što su predsjednik države i oporba usprotivili prijedlogu vlade da Hrvatska u sklopu misije EU-a obučava ukrajinske vojnike, Zeleno-lijevi blok i SDP u Hrvatskom saboru predložili su da ih Hrvatska trenira za razminiranje, osiguranje i zaštitu oslobođenih područja te mjesta ratnih zločina i jačanje u području kibernetičke sigurnosti.
"Misija EU za vojnu pomoć za potporu Ukrajini (EUMAM), kao što i njezin naziv kaže je misija vojne pomoći, rekao je premijer rabeći engleski naziv "military assistance" u izjavi novinarima u Osijeku nakon svečane sjednice u povodu dana grada.
"Cijela tehnička vrsta angažmana nije smišljena od strane civilnog dijela MORH-a, nije smišljena od strane politike, od strane HDZ-a, već od strane glavnog stožera Oružanih snaga, dakle od strane vojnika", rekao je.
Sudjelovanje Hrvatske u misiji EUMAM podijelilo je Sabor pa će vladajući zastupnici glasati "za", a oporba se protivi tvrdeći da je odluka vlade protuustavna i da su zastupnici žrtve neslaganja između predsjednika Zorana Milanović i premijera.
"Otvorena su im vrata pa imaju šanse još dva tjedna", rekao je Plenković.
Da bi Sabor potvrdio vladin prijedlog, potrebna je dvotrećinska većina zastupnika. Odluku o misiji donosi Sabor budući da se s njome nije suglasio predsjednik države, ujedno vrhovni zapovjednik vojske.
Milanović tvrdi da prijedlog nije u skladu s ustavom i da ministar obrane nije ovlašten tražiti predsjednikovu suglasnost za to pitanje.
14:50 MUP se oglasio o morbidnim paketima koji su stigli na adresu ukrajinskog veleposlanstva u Hrvatskoj. Više čitajte >>OVDJE
14:20 Prema novom prijedlogu Europske komisije, kompanije koje krše sankcije koje je Europska unija nametnula Rusiji morat će platiti kazne u iznosu od najmanje pet posto globalnog prometa.
Novi plan Europske komisije još treba odobrenje Europskog parlamenta i 27 zemalja članica, a prema njemu će kazna za kršenje sankcija iznositi i do pet godina zatvora.
Kršenje sankcija već je ilegalno u nekim državama članicama Unije, ali se u drugim tretira kao administrativni prekršaj za koji se izriču razne kazne.
13:48 Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je njemačkom kancelaru Olafu Scholzu da je odnos Njemačke i Zapada prema Ukrajini "destruktivan". Putin je, objavio je Kremlj, pozvao Njemačku da preispita svoj pristup sukobu koji je započeo u veljači.
Putin je također rekao da bi se Rusiji trebalo dopustiti sudjelovanje u istragama o "terorističkim napadima" na plinovode Sjevernog toka koji se nalaze ispod Baltičkog mora.
Njemačka vlada potvrdila je da su se razgovori između Scholza i Putina dogodili "nedavno". Scholz je navodno pozvao Putina da pronađe diplomatsko rješenje za rat, "uključujući povlačenje ruskih trupa".
Jezivi paketi poslati veleposlanstvima
12:42 U nekoliko ukrajinskih veleposlanstava stigli su "krvavi paketi" u kojima su se nalazile oči životinja, objavile su ukrajinske vlasti. Paketi su bili natopljeni tekućinom "karakteristične boje", a poslani su veleposlanstvima u Mađarskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Hrvatskoj i Italiji, te u generalne konzulate u Napulju i Krakovu.
Podsjetimo, početkom tjedna je u Španjolskoj poslano nekoliko pismo bombi, uključujući u ured španjolskog premijera, ukrajinsko veleposlanstvo i proizvođača oružja koji opskrbljuje Ukrajinu.
Nejasno je jesu li ti incidenti povezani, ali dva pisma koja su poslana u Španjolskoj navodno dolaze od istog pošiljatelja budući da je na paketima nađena ista e-mail adresa.
12:37 Srpski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je da neće dopustiti da Srbija postane oruđe onih koji žele zaobići sankcije koje je Europska unija nametnula Rusiji. Učinio je to nakon sastanka s povjerenikom Europske komisije za proširenje Olivérom Várhelyijem.
"Reagirali smo u slučajevima ponovnog izvoza određenih roba i naša su državna tijela privela ljude i iz kompanija koje su bile uključene u zaobilaženje sankcija protiv Ruske Federacije", rekao je Vučić, a njegovu je izjavio prenio i britanski Guardian.
Srbija, kojoj je cilj priključenje Uniji, je bila na meti kritika stranih diplomata jer nije uvela službene sankcije Rusiji
12:22 Ukrajinska vojska tvrdi da je od početka rata poginulo više od 90.000 ruskih vojnika. Podsjetimo, danas je savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog objavio da je u istom razdoblju poginulo od 10.000 do 13.000 ukrajinskih vojnika.
Pogledaj na Twitteru
Putin spreman na razgovore s Bidenom
11:29 U posljednja 24 sata su tri osobe ubijene i sedam ih je ozlijeđeno tijekom ruskog raketiranja Hersona. Jaroslav Januševič, guverner Hersona, napisao je na Telegramu da su Rusi 42 puta raketirali grad Herson u druge dijelove regije.
Ukrajinske snage su grad Herson oslobodile sredinom studenog, nakon što što je mjesecima bio pod ruskom okupacijom. Grad je od tada pod paljbom ruskih snaga koje su se povukle na suprotnu stranu rijeke Dnjepar.
11:00 Ruski predsjednik Vladimir Putin spreman je na razgovore s Washingtonom u svrhu "sigurnosnih interesa Moskve", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Međutim, dodao je da će pronalazak zajedničkih temelja biti težak jer SAD ne priznaje teritorije koje je Rusija anektirala.
"Kako bismo ostvarili svoje ciljeve, Putin je spreman na razgovor sa svima. Mi najviše preferiramo opciju da svoje ciljeve ostvarimo diplomatskim putevima", rekao je Peskov.
Podsjetimo, američki predsjednik Joe Biden rekao je u četvrtak da u bliskoj budućnosti ne planira kontaktirati Putina, ali da bi razgovarao s njim u slučaju da ruski predsjednik pokaže interes za okončanje rata. Također je rekao da bi to učinio samo u suradnji s drugim državama članicama NATO saveza.
10:48 Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) nada se da će Ukrajina i Rusija do kraja godine dogovoriti uspostavljanje sigurne zone oko nuklearne elektrane Zaporižja.
Radi se o najvećoj nuklearnoj elektrani u Europi, koja je Ukrajinu prije početka rata opskrbljivala s petinom električne energije te koju je ta država koristila. Zbog rata je nekoliko puta nestala bez pristupa struji i morala je raditi na generatorima.
"Moj cilj je naći rješenje što je prije moguće. Nadam se do kraja godine", rekao je Rafael Grossi, generalni direktor IAEA-e.
On nije isključio sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
"Naš cilj je izbjeći nuklearni incident, a ne stvoriti vojnu situaciju koja bi koristila jednoj ili drugoj strani", dodao je Grossi.
Rusija testirala projektil
10:06 Der Spiegel je objavio da Njemačka Ukrajini planira poslati sedam rashodovanih tenkova Gepard koji su bili namijenjeni za smetlište. Tenkove popravlja proizvođač oružja Krauss-Maffei Wegmann, a Ukrajini će biti poslati radi zaštite gradova i infrastrukture od ruskog granatiranja.
Osim toga, njemačka vlada planira poslati streljivo za Geparde, kao i dodatne tenkove, izvijestio je njemački medij. Opskrba streljivom za Geparde pokazala se problematičnom budući da ga Švicarska, koja ima zalihe streljiva, odbija isporučiti, pozivajući se pritom na svoj neutralni status.
9:42 Bjeloruski medij Nexta objavio je slike za koje tvrdi da prikazuju posljedice raketiranja ukrajinskog grada Zaporižje. Gradonačelnik Anatolij Kurtev na Telegramu je objavio da su Rusi gađali grad s ciljem uništenja energetske infrastrukture.
Pogledaj na Twitteru
9:19 Rusija je u petak u Kazahstanu testirala novi projektil za protuzračnu obranu, objavilo je rusko ministarstvo obrane. Moskva tvrdi da je test bio uspješan, ali nije otkrila detalje.
Test je izvršen dan nakon što su ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov kazahstanski kolega Kasim-Žomart Tokajev potpisali novi dokument o suradnji, čime su obilježena tri desetljeća diplomatske suradnje.
"Ovo je prvi posjet nakon što je gospodin Tokajev ponovo izabran za predsjednika Kazahstana", rekao je Putin te dodao: "U tom smislu, on ima i simbolično značenje jer ističe posebnu prirodu naših odnosa."
Pogledaj na Twitteru
Poginulo oko 10.000 ukrajinskih vojnika
7:58 Glavni ekonomski savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog pozvao je BP da u potpunosti izađe iz Rusije nakon što je naftni div Rosneft toj tvrtki za fosilna goriva ponudio dividendu od 580 milijuna funti, prenosi The Guardian.
Oleg Ustenko pisao je izvršnom direktoru BP-a Bernardu Looneyju, tražeći od britanske tvrtke da prekine veze s ruskom tvrtkom pod državnom kontrolom devet mjeseci nakon što je objavila svoju namjeru da napusti zemlju. BP ima 19,75 posto udjela u Rosneftu, jednoj od najvažnijih naftnih aktiva Kremlja.
7:42 Finska premijerka Sanna Marin pozvala je Europu da izgradi vlastite obrambene sposobnosti nakon rata u Ukrajini te dodala da bez pomoći SAD-a nije dovoljno otporna.
"Trebali bismo se potruditi da budemo jači", rekla je Marin u petak u Sydneyju. "I bit ću brutalno iskrena s vama, Europa nije dovoljno jaka. Bili bismo u nevolji bez Sjedinjenih Država", istaknula je, prenosi The Guardian.
6:58 Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je da je poginulo između 10.000 i 13.000 vojnika od početka ruske invazije.
Ukrajina rijetko daje brojke o žrtvama, a Podoljakove komentare nije potvrdila vojska te zemlje, piše BBC.
6:52 The Kyiv Independent prenosi objavu glasnogovornika ukrajinske Državne hitne službe u Harkivskoj regiji kako je jedan civil ozlijeđen nakon ruskog napada koji je oštetio neboder u selu Kluhino-Baškirivka, 42 kilometra istočno od Harkiva.
Pogledaj na Twitteru
6:40 "Najviši ukrajinski sigurnosni dužnosnici naredili su istragu aktivnosti ogranka pravoslavne crkve koji je povijesno povezan s Moskvom", rekao je u četvrtak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Zelenski je rekao kako će istraga ispitati ima li moskovski ogranak crkve pravo djelovati na jednom od najsvetijih mjesta u Ukrajini - kompleksu Kijevsko-pečerske lavre.
Pravoslavna crkva u Rusiji izdašno je poduprla devetomjesečnu invaziju Rusije na Ukrajinu.
"Moramo stvoriti uvjete da nikakvi akteri ovisni o državi agresoru (Rusiji) ne mogu manipulirati Ukrajincima i slabiti Ukrajinu iznutra", rekao je Zelenski u videoobraćanju.
U Ukrajini je crkva povezana s Moskvom prošloga svibnja formalno prekinula veze s Ruskom pravoslavnom crkvom, ali joj mnogi Ukrajinci još uvijek ne vjeruju i optužuju je za tajnu suradnju s Rusijom.
Rasprava najviših sigurnosnih dužnosnika naglasila je važnost s kojom Zelenski i drugi čelnici još uvijek gledaju na utjecaj crkve povezane s Moskvom među običnim Ukrajincima.
Pravoslavni kršćani čine većinu od 43 milijuna ljudi u Ukrajini, a od pada sovjetske vlasti konkurencija je žestoka između crkve povezane s Moskvom i neovisne ukrajinske crkve proglašene ubrzo nakon neovisnosti.
Zelenski je rekao kako će vlada parlamentu podnijeti prijedlog zakona kojim se zabranjuju vjerske skupine "povezane s centrima utjecaja u Rusiji".
Poduzet će se radnje protiv "subverzivne aktivnosti ruskih specijalnih službi u ukrajinskom vjerskom okruženju". Osim toga, ispitat će se imovina crkve, uključujući njezino korištenje Kijevsko-pečerske lavre.
Sigurnosna služba SBU izvijestila je prošli tjedan kako je pretražila 350 zgrada koje pripadaju crkvi povezanoj s Rusijom i provela provjere nad 850 osoba.
SBU je rekla kako je pronašla "sumnjive" ruske državljane, velike svote gotovine i prorusku literaturu, što je Moskva osudila.
Što se događalo dan ranije pogledajte >>OVDJE.