Na parlamentarnim izborima u studenom 2007. u Sabor su izabrana 153 zastupnika, a parlamentarnu većinu oformila je koalicija HDZ/HSS/HSLS/HSU-a i zastupnika nacionalnih manjina pa su Vladu sredinom siječnja podržala ukupno 82 zastupnika.
Sabor, kojemu je za predsjednika izabran Luka Bebić, na istoj sjednici odlučio je i da će dopustiti da se Branimiru Glavašu sudi za ratni zločin u Osijeku 1991., ali je odbio zahtjev DORH-a da mu se imunitet skine i za pritvor te je pušten na slobodu.
Iduće razdoblje obilježila je nesloga oporbenih stranaka oko podjele potpredsjedničkih i drugih mjesta u Saboru. SDP je inzistirao na oba za oporbu predviđena mjesta potpredsjednika Sabora, no HNS je ustrajao na jednom od njih.
Situaciju je razriješila saborska većina, izabravši oba potpredsjednika iz SDP-a, ali je na čelo Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU, koji je ranije vodio preminuli predsjednik SDP-a Ivica Račan, imenovana HNS-ovka Vesna Pusić.
Što će biti sa ZERP-om?
Sredinom ožujka Sabor je još jednom odgodio primjenu ZERP-a na članice EU, nakon što je iz Bruxellesa poslan signal da bi ZERP mogao zakočiti predpristupne pregovore, jer je Slovenija uvjerena da odluka o proglašenju tog zaštićenog pojasa prejudicira morsku granicu između dviju država. Vladajućima su takvu odluku pomogli donijeti HDSSB-ovci, nakon što je HSS najavio da će biti protiv, ali ipak ostati u Vladi.
Izmjenama Zakona o sigurnosti cestovnog prometa u svibnju je vraćena granica od 0,5 promila alkohola u krvi vozača, ali i znatno postrožene kazne za prometne prekršaje.
Državna revizija ove je godine prvi put provjeravala financijska izvješća političkih stranaka, a u izvješću koje je Saboru poslano u srpnju stranke su ocijenjene uvjetnim mišljenjem, izuzev MDS-a, koji je poslovao besprijekorno. Među manjinskim i nezavisnim zastupnicima, bezuvjetno mišljenje dobili su Zdenka Čuhnil, Nikola Mak i Furio Radin, pet zastupnika dobilo je uvjetnu ocjenu, a nije zadovoljio jedino bivši pravaš Tonči Tadić, koji je stranku napustio neposredno pred izbore, ali nije propisno opravdao novac koji je dobio kao nezavisni zastupnik.
Saborski biseri
Revizija je pokazala i da je bivši nezavisni zastupnik i sadašnji čelnik HHO-a Ivo Banac sam sebi (u svom stanu) iznajmio poslovni prostor koji je plaćao novcem poreznih obveznika, što je on pravdao da je sve bilo zakonito, ali se javnost pitala je li bilo i moralno.
Ostavši bez mjesta varaždinskog župana, HNS-ovac Radimir Čačić neposredno pred ljetnu stanku od Sabora je zatražio aktiviranje zastupničkog mandata, ali je zahtjev predao nakon isteka zakonskog roka od osam dana.
Iako je potpredsjednik Sabora i predsjednik Odbora za Ustav Vladimir Šeks najavljivao da parlamentarna većina Čačića neće pustiti u saborske klupe, HDZ-ovci su promijenili mišljenje nakon što ih je Čačić podsjetio na slučaj bivšeg požeškog župana Ante Bagarića (HDZ), koji je također zakasnio s predajom zahtjeva, ali se vratio u Sabor.
Mandatno-imunitetno povjerenstvo najesen je zaključilo da bi i Čačića trebalo pustiti natrag, jer je, obrazložili su, zakonski rok samo instruktivan i ne može u pitanje dovesti zastupnički mandat. No, Odbor za zakonodavstvo nedugo je zatim vjerodostojnim tumačenjem Izbornog zakona utvrdio da je Čačić propuštanjem roka izgubio pravo na podnošenje zahtjeva, ali Sabor konačni sud u ovoj godini nije dao.
Posljedice 'Indeksa' u Saboru
Sabor je prije ljeta na čelo Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa prvi put imenovao nestranačkog člana - profesoricu zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Dešu Mlikotin-Tomić. No, nakon što je osumnjičena u aferi 'Indeks', ona je podnijela ostavku na predsjedničko mjesto, a potom i na članstvo u Povjerenstvu. Činjenicu da je saborska većina, umjesto predstavnika oporbe, na čelo tog tijela imenovala osobu koja je kasnije osumnjičena za korupciju oporba je protumačila kao debakl HDZ-ove kadrovske politike.
Novim Zakonom o trgovini prije ljetnog raspusta zabranjen je rad trgovina nedjeljom i ograničen rad radnim danima. Takav kruti propis stvorio je niz komplikacija u turističkim središtima, pa ga je Vlada prvo ublažila uredbom, koju je Sabor najesen ugradio u Zakon.
Smjene i novi ministri
Jesensko zasjedanje Sabora ipak je obilježila smjena ministara unutarnjih poslova i pravosuđa, nakon vala nasilja i mafijaških ubojstava na zagrebačkim ulicama.
Berislava Rončevića i Anu Lovrin na tim su dužnostima zamijenili Tomislav Karamarko i Ivan Šimonović, koji su najavili depolitizaciju policije i opsežne zakonske i kadrovske promjene.
Zbog činjenice da je premijer Ivo Sanader svega nekoliko dana prije smjene ministara branio Rončevićevo izvješće po kojem je stanje sigurnosti zadovoljavajuće, a kriminalitet u padu, SDP je tražio odgovornost samog premijera, no saborska mu je većina izglasala povjerenje.
U listopadu je zakonom zabranjeno pušenje na svim javnim mjestima, sa šestomjesečnim rokom za prilagodbu ugostitelja, a zabrana pušenja u Saboru nastupila je odmah.
Saborske svađe
Zadnjeg dana ovogodišnjeg zasjedanja Sabor je donio državni proračun ukupno 'težak' 127 milijardi kuna. No, kako će proračun točno izgledati i s kojim se deficitom može računati u 2009., zastupnici i javnost doznali su tek nekoliko dana prije izglasavanja, budući da je Vlada, zbog svjetske financijske krize te nakon neuspjeha u pregovorima sa sindikatima oko odgode rasta plaća, izašla s amandmanima koji su uvelike promijenili prvotno planirani proračun.
Osim zbog donošenja proračuna, posljednji dan zasjedanja bio je dramatičan i zbog izglasavanja dvaju zakona, o golfu te o poljoprivrednom zemljištu, zbog kojih je SDP najavio ustavnu tužbu, a manjinski zastupnici Deneš Šoja i Nazif Memedi izbačeni su iz Kluba nacionalnih manjina - ostalih šest zastupnika tog kluba protivilo se donošenju zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Nakon što im je SDP napuštanjem sabornice srušio kvorum, HDZ-ovci su više od dva sata pokušavali skupiti dovoljno ruku za izglasavanje spomenutih zakona, u čemu su im, osim Šoje i Memedija, pomogli i oporbenjaci iz HDSSB-a, među kojima i Glavaš kojemu je dva sata trebalo da prevali put od Osijeka do Zagreba.