Drnišani su se okupili na mirnom prosvjedu zbog brutalnog ubojstva 19-godišnjeg maturanta. Traže odgovornost za propuste, a oči javnosti uperene su u pravosudni sustav.
Tko je zakazao i što sve treba mijenjati, otkrio je gost Dnevnika Nove TV sudac Vrhovnog suda Damir Kos u razgovoru s reporterkom Josipom Krajinović.
Općinski sud u Šibeniku našao se na meti kritika jer je protiv ubojice Kristijana Aleksića još 2023. godine podignuta optužnica zbog ilegalnog posjedovanja oružja, ali proces protiv njega nije ni počeo. Sutkinja koja je dobila taj predmet ima već u radu više od 300 predmeta, a dvije trećine su stariji ili prioritetniji predmeti. Krajinović je zato upitala - ako osoba koja ima ilegalno oružje, a osuđeni je ubojica, nije prioritet, što je onda prioritet?
Kos je odgovorio da, kada je riječ o prioritetima, vrijedi staro pravilo: "Samo je brza pravda učinkovita pravda".
"Načelno, u kaznenom postupku svi bi predmeti trebali biti prioritetni. Međutim, postoje neke objektivne datosti. Predmeti gdje je određen istražni zatvor, predmeti prema maloljetnicima, predmeti obiteljske zaštite - to su oni koji su po zakonu s prednošću rješavanja. Naravno, predmeti u kojima prijeti zastara isto tako prioritetno moraju biti rješavani. No, zbog toga se može dogoditi da neki predmet ostane duže", objasnio je Kos.
Govoreći o konkretnom slučaju, rekao je da je, prema onome što je pratio u medijima, predmet stajao dvije i pol godine. "Iskreno da kažem, ja ne mogu shvatiti zašto je jedan predmet, koji prema medijskoj prezentaciji djeluje kao dosta jednostavan za rješavanje, toliko dugo ostao", rekao je Kos.
Krajinović je potom podsjetila da na sudu kažu kako još uvijek imaju predmete iz 2011. godine, stare 15 godina, kao i one iz 2019., te da se opravdavaju time što imaju starije predmete koje su trebali riješiti. Pitala je Kosa gdje vidi propust i je li sutkinja koja je zatrpana predmetima ipak pogriješila.
"To je moguće da postoji. Teško je govoriti o osobnoj odgovornosti bez da znate sve okolnosti - kad je došla na sud, kad je dobila predmet, kakva joj je struktura predmeta, ima li zapisničara... Čitav niz je tu okolnosti. I koliko sam, opet prema medijskim informacijama, pratio, mislim da taj sud ima deficit sa sucima kaznenog odjela", rekao je Kos.
Na pitanje je li normalno da državno odvjetništvo dobije uhićenog čovjeka za ilegalno oružje i ne predloži istražni zatvor, Kos je rekao da su oni zasigurno znali s kim imaju posla.
"No, kad govorimo o pitanju određivanja istražnog zatvora, to je uvijek stranačka procjena. Tužitelj je onaj koji procjenjuje postoje li neki od zakonom propisanih razloga da se predloži određivanje istražnog zatvora. Jedan od tih razloga je ponavljanje kaznenog djela, ali on je ovdje bio prijavljen za činjenicu posjedovanja. E sad, morate obrazložiti zašto mislite da bi kod njega postojala bojazan od ponavljanja", objasnio je Kos.
Što je moglo biti drugačije
Krajinović je podsjetila i da na sudu kažu kako bi, da je određen pritvor i da je predmet bio hitan, postupak bio hitnije rješavan. Pitala je vidi li Kos propuste, s obzirom na to da su oči građana ponovno uperene u sudbenu vlast, pravosuđe i sudstvo.
"Gledajte, prvo moram reći da osjećam duboko suosjećanje s obitelji i roditeljima mladoga Luke koji je tako stradao, na pravdi Boga, reklo bi se. Nema nešto što bi mi moglo, kao roditelju - i sam sam roditelj - dati bilo kakvo opravdanje da mi se dogodi nešto tako strašno. To je strašna činjenica", rekao je Kos.
No, kada je riječ o tome zašto se to dogodilo, Kos ističe da ni mjere koje su se mogle provesti ne bi zasigurno otklonile mogućnost da se zločin dogodi.
"Sve te mjere koje su bile u odnosu na ovog prijavljenog okrivljenika, i da je bio određen istražni zatvor, i da je proveden postupak, i da je bio osuđen, sve to skupa zasigurno ne bi otklonilo mogućnost da on počini ovo kazneno djelo koje je počinio", rekao je.
Na pitanje je li išta moglo otkloniti tu mogućnost, Kos je odgovorio da sustav ne poznaje mjeru kojom bi se nekoga zatvorilo samo zato što ga se smatra opasnim. "Od mjera koje poznaje sustav, vi ne možete nekoga zbog toga što ga smatrate opasnim zatvoriti. Nema takvog mehanizma da se nekoga zatvori", rekao je.
Dodao je da je značajan iskorak napravljen 2011. godine, kada je donesen novi Kazneni zakon.
"Tada je ugrađena jedna odredba koja govori o zaštitnom nadzoru nad osobama koje su puštene s izdržavanja kazne. Dakle, probacijski ured tu ima određene aktivnosti i to je u zakonom propisanoj proceduri vezano na počinitelje kaznenih djela koji su bili osuđeni na kaznu zatvora od pet godina ili više, ili dvije godine ako je s elementima nasilja, ili bilo koja zatvorska kazna ako se radi o kaznenim djelima seksualnih aberacija iz određenih glava", objasnio je Kos.
Kroz to vrijeme, dodao je, probacijski ured mogao je kontaktirati s njim i nadzirati ga, ali i to bi u ovom slučaju proteklo.
Krajinović je potom slučaj usporedila sa strašnim djelima Srđana Mlađana, od čijeg izlaska na slobodu građani strepe. Pitala je znači li to da nema instrumenata kojima bi se takve osobe zaustavile.
"Gledajte, patološki strukturiranih osoba koje su potencijalni počinitelji ovakvih kaznenih djela ima zasigurno puno više. To su one tempirane bombe koje postoje, koje žive u našem susjedstvu", rekao je Kos.
Objasnio je da je za primjenu kaznenopravnih mjera i provedbu postupka potrebna određena aktivnost.
"Sud sam za sebe je uvijek onaj koji pred sobom mora imati dvije stranke: nekoga tko bi inicirao taj postupak - to je državno odvjetništvo ili privatni tužitelji - i onoga tko je optužen, odnosno njegova branitelja, a sud u toj okolnosti procjenjuje i ocjenjuje. Sud sam ne može ništa", rekao je Kos.
Krajinović je pitala i je li zatvorski sustav, odnosno sudac izvršenja koji prati zatvorenika prije izlaska na slobodu, mogao išta spriječiti, napraviti ili upozoriti koga se pušta na slobodu.
"Na ovu strašnu tragediju, i da je bilo upozorenje 'pušta se van opasna osoba', sustav nema mehanizam da se njoj oduzme sloboda kretanja", rekao je Kos.
Doživotni zatvor?
Na pitanje o intencijama Vlade da se ide u smjeru zaštitnog nadzora nakon izlaska s izdržavanja kazne te o doživotnom zatvoru, Kos je rekao da doživotni zatvor jest jedno od rješenja.
"Doživotni zatvor jest jedno od rješenja, naravno, u određenim okolnostima on može biti propisan. Naime, podsjetit ću građane koji možda ne znaju - mi smo u našoj demokratskoj Hrvatskoj, nakon osamostaljenja, imali u jednom trenutku Kazneni zakon s propisanim doživotnim zatvorom", rekao je.
Međutim, dodao je, taj je zakon na nesreću bio usvojen običnom natpolovičnom većinom, a radilo se o organskom zakonu koji je trebao imati dvotrećinsku većinu.
"Zbog toga je na Ustavnom sudu taj zakon ukinut kao takav, jedan dan prije nego što je trebala početi njegova primjena. A u izradi novog teksta zakona taj dio novi tekstopisac zakona - govorim o tekstopiscu, naravno, jer zakonodavac je uvijek Sabor, a tekstopisci su oni koji predlažu Saboru - naprosto je ispustio", zaključio je Kos.
Galerija
This browser does not support the video element.