Promjena resornog ministra obilježila je početak godine.
U veljači je odjeknula vijest o uhićenju sada bivšeg ministra graditeljstva Darka Horvata, nakon čega je istragom USKOK-a, između ostalih, bio obuhvaćen i sada bivši ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.
USKOK ga tereti za pogodovanje prilikom zapošljavanja u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Iako mu je Vlada morala skinuti imunitet kako bi se protiv njega vodio kazneni postupak, što je bila prva takva situacija u povijesti Vlade, Aladrović je neko vrijeme ostao na dužnosti.
Razriješen je krajem travnja, a u rekonstrukciji Vlade njegov resor preuzeo je HDZ-ov saborski zastupnik i sada bivši gradonačelnik Novske Marin Piletić.
Velika kriza, inflacija i udar na najugroženije građane
Glavna tema ove godine bila je i kriza prouzrokovana raznim globalnim događanjima.
Rekordna inflacija od 13,5 posto, povećanje cijena hrane, energenata, ali i gotovo svega ostalog, itekako su utjecali na građane, a pogotovo na socijalno najugroženije skupine.
Udio siromašnih u Hrvatskoj nekoliko se godina kreće između 18 i 20 posto. Godina na isteku tek će se analizirati, ali u kontekstu krize moglo bi doći i do povećanja broja osoba koji žive u riziku od siromaštva.
Vlada je utjecaj krize na gospodarstvo i građane pokušala ublažiti paketima mjerama - proljetni paket pomoći bio je težak 4,8 milijardi kuna, jesenski 21 milijardu kuna, a pred Božić najavila je još jednu isplatu jednokratne pomoći ukupne vrijednosti 700 milijuna kuna korisnicima mirovina, prava u socijalnoj skrbi, dječjeg doplatka, osobne invalidnine te osobama stradalima u potresu.
Oporba je opetovano prozivala Vladu kako kasni sa svim mjerama za smanjenje udara inflacije na građane, dok su neki smatrali kako bi pojedine mjere trebale biti bolje osmišljene.
Mirovinskom reformom do povećanja mirovina
Umirovljenici su posebno ranjivi u trenutačnoj ekonomskoj situaciji s obzirom na to da su prošle godine čak dvije trećine svih mirovina bile ispod hrvatske linije siromaštva.
Tako se u 2022. mnogo govorilo i o mirovinskoj reformi kroz koju bi oko 500.000 umirovljenika moglo vidjeti direktno i trajno povećanje svojih primanja.
Zakonske izmjene u mirovinskom sustavu donose tri ključne promjene - povećanje faktora za obiteljsku mirovinu, korištenje dijela obiteljske mirovine uz zadržavanje osobne mirovine u slučaju smrti supružnika te povećanje najniže mirovine za tri posto.
I vladajući i oporba podržali su u listopadu izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojima će se povećati mirovine, no iz redova oporbe, ali i udruga, upozoravali su kako je to povećanje, zbog rasta inflacije, nedovoljno te vjerojatno neće doprinijeti poboljšanju standarda umirovljenika, pa su potrebna trajnija rješenja.
Oštra kritika reforme socijalne skrbi
Koplja su se lomila i oko reforme socijalne skrbi koju je Sabor potvrdio krajem siječnja.
Socijalni radnici smatrali su kako je reforma promašena, da je Ministarstvo ignoriralo komentare korisnika i struke te kako ne postoji želja za pravom reformom.
Tijekom objedinjene rasprave o sedam zakona koji čine reformu socijalnog sustava, reformski paket oštro su kritizirali i oporbeni saborski zastupnici navodeći da se sustav nepotrebno centralizira te da će dugoročno imati negativne posljedice.
Iz Vlade su ostali pri mišljenju kako je cilj unaprijediti organizaciju sustava, ojačati centre za socijalnu skrb, povećati dostupnost usluga, ujednačiti postupanje, povećati naknade, ali i kako su konačnim prijedlogom Zakona o socijalnoj skrbi udovoljili udrugama za osobe s invaliditetom.
Prava osoba s invaliditetom također su bila u fokusu javnosti tijekom godine, no kraj je obilježio prosvjed osoba s invaliditetom zbog neslaganja oko Zakona o osobnoj asistenciji i Zakona o inkluzivnom dodatku, za koje smatraju da su trebali biti usvojeni ove godine, a ne tek kasnije.
Ministarstvo i dio udruga nisu se pak složili s razlozima za prosvjed te su tvrdili kako je Zakon o osobnoj asistenciji epohalan iskorak.
Tijekom godine ponovno se govorilo i o nasilju nad ženama i femicidu s obzirom na to da je u 2022. ubijeno čak 13 žena.