Ovako nam je o subvenciji stanova sinovima u siječnju odgovorio načelnik Općine Čeminac Zlatko Pinjuh: "Vi ne želite prihvatiti poštivanje zakonskih odredbi, nego nekakvih moralnih načela." Ovako se o pitanju nekretnina opravdavao sisački župan Ivo Žinić: "Nekretnine koje sam koristio od '94., '95., ni u jednu nisam ušao nelegalno."
Krešimir Žunić, bivši zamjenik direktora Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), subvenciju je sredio sinu. Svi upitni stanovi su oni kojima je zajednička subvencija za stambeno zbrinjavanje i svi navedeni su na pozicijama moći kojima je sukob interesa imperativ zbog posla kojim se bave.
U Općini Čeminac, po čijem pravilniku se ljude stambeno zbrinjava u Osijeku, Općina plaća 75 posto rate kredita, točnije do 4000 kuna, zbog čega je i DORH podignuo optužnicu.
S druge strane, našli smo primjere čelnika gradova i općina kojima ne pada na pamet iskoristiti subvenciju za sebe ili za svoju obitelj. Radi se o Željku Cickaju, nezavisnom načelniku Bilja, Tomislavu Robu (HDZ), gradonačelniku Belog Manastira te Jugoslavu Vesiću (SDSS), načelniku Erduta.
"Mora postojati neki kodeks ponašanja. Ako radimo javan posao, moramo voditi računa o svakom svom koraku. Nas mogu pitati svašta. Mi moramo voditi računa i o poslu kojim se bavimo meni je nepojmljivo da ja nekoga od svojih guram. Mislim da to nema smisla", rekao je Vesić.
Sve tri općine u istoj su županiji kao i Čeminac Na njihovom čelu su trojica lokalaca i svi su iz različitih političkih opcija. Oni imaju subvencije na lokalnoj razini i svi imaju obitelj. Načelnik Vesić ima tri sina, a niti jedan nema subvenciju za neki stan. Isti je slučaj kada je u pitanju načelnik Bilja.
"Moj sin nema ništa od svojih nekretnina, ali dok sam ja ovdje takav kredit neću koristiti jer mislim da to nije korektno i nije moralno", rekao je Cickaj.
Uz pomoć subvencija riješili stambeno pitanje
Kako bismo istražili pitanje subvencionirani kredita, otišli smo u Bilje, baranjsku općinu koja administrativno graniči s Osijekom. Ondje živi Johana Miljević, koja se s obitelji prošle godine doselila iz Osijeka.
"Napokon smo riješili svoje stambeno pitanje", rekla je i dodala da su to dosta dugo čekali: "S obzirom da su bile neke zavrzlame, pa kreditna sposobnost, pa dijete došlo, pa ne možeš ovo, ne možeš ono."
Godinama su živjeli u malom stančiću od tridesetak kvadrata, a vlastit krov nad glavom predugo je bio tek san. Onda su saznali za subvencije. Na ionako relativno niske kamate, županija im putem svog programa pokriva jedan posto kamate, a još jedan posto im pokriva Općina Bilje.
Prema ugovoru, u Bilju moraju 10 godina imati prebivalište, a kuću ne smiju prodati ili iznajmiti.
"Mi stimuliramo ostanak i dolazak novih obitelji, radno aktivnog stanovništva. Kako bi mi subvencionirali nekome da ode iz Bilja, koji je naš interes tu?", rekao je Cickaj.
Nekoliko kilometara dalje, u Čemincu, imaju sasvim drugu filozofiju. Tamo načelnikovi sinovi, a i svi drugi, slobodno mogu kupiti stan kojim rješavaju stambeno pitanje u drugom gradu. Ako žele subvenciju, moraju prebivati u općini. Dakle, prebivate u Čemincu, a kupujete stan u Osijeku kojim rješavate stambeno pitanje. O uvjetima za subvencije smo im slali pitanja, ali njima nije ništa sporno.
S druge strane, Beli Manastir se hvali potporama zbog kojih im, tvrde, dolaze i ljudi iz Zagreba. No, uvjeti su jasni.
"Ukoliko želi tu pogodnost ostvariti od strane Belog Manastira, morat će imati nekretninu ovdje i ovdje prebivati", rekao je Tomislav Rob (HDZ), gradonačelnik Belog Manastira.
"To je čisto izigravanje politike prema mladima"
Premda sve općine imaju iste ovlasti i vode se istim zakonima, ni Beli Manastir ni Bilje, niti Erdut ne omogućavaju svojim mještanima da kupuju izvan granica općine. Sve odluke o subvencijama donijela su gradska i općinska vijeća.
Pitali smo Ministarstvo pravosuđa po kojem to zakonu se onda vode jedni, a po kojem drugi. Konkretnog odgovora nema. Vijeća su autonomna pa mogu što žele u okviru zakona. Bivša ministrica pravosuđa s time se ne slaže.
"To je čisto izigravanje politike prema mladima, demografske politike, politike ostajanja i razvoja tih sredina. Po meni bi sve te odluke trebalo dobro preispitati, vidjeti koliko su praktički oštećeni proračuni na taj način", rekla je Vesna Škare Ožbolt.
Također je odgovorila na pitanje tko bi to trebao preispitati: "Ministarstvo financija, a onda i općinsko državno odvjetništvo koje bi ipak trebalo, posebno ovaj građanski dio, voditi računa kakve odluke donose općinska vijeća."
Na upit poslan Ministarstvu pravosuđa o odlukama općinskih vijeća za subvenciju stambenih kredita stigao je odgovor da se obratimo pitajte Ministarstvu graditeljstva. Oni pak tvrde da s tim nemaju veze pa nas vraćaju pravosuđu.
Jedini konkretan odgovor dobili smo od Ministarstva financija. Naime, postavlja se opravdanost trošenja proračunskih sredstava koji se u slučaju Čeminca prelijevaju izvan granica općine, što ne bi trebao biti slučaj.
Financijski nadzor je napravljen i to zato što je to tražilo Državno odvjetništvo. Svoj su kažu nalaz, poslali njima. Isto to državno odvjetništvo podignulo je ponavljamo optužnicu protiv šestorice iz općine Čeminac, među njima protiv oca i sinova obitelji Pinjuh, ali i šefa općinskog vijeća.
Ukazivalo se na malverzacije, ali epiloge ne znamo
Mnogo smo puta svjedočili tome da se programi za stambeno zbrinjavanje koriste da bi netko došao do dodatne nekretnine, pa je iznajmljivao. Zar ne bi trebao postojati mehanizam koji bi to spriječio, kaznio ili onemogućio.
"Uvijek se prstom ukazalo na takve slučajeve, ali mi epilog ne znamo. Jesu li bili kažnjeni? Jesu li zaboravljeni? Jesu li možda stavljeni pod tepih? Puno se priča otvara, puno se malverzacija otvara i vidi, ali javnosti nikad ne sazna kakav je kraj", rekla je Škare Ožbolt.
Tako jedna pozitivna i dobra priča lako preraste u kriminal na više razina. APN, agencija za promet nekretnina, podijelila je više 17.000 poticaja na stambene kredite. Žive li ti ljudi stvarno u tim stanovima?
"U slučaju kršenja odredbi, da dođe do zloporabe, sukladno Članku 30. se taj kredit proglasi dospjelim u cijelosti, odnosno pristupi prisilnoj naplati", rekao je Goran Golenić, koordinator za subvencije u APN-u.
To se događa samo ako netko nekoga prijavi.
"Kao APN nemamo ovlaštenje kucati ljudima na vrata i gledati tko tamo živi. To nije naše ovlaštenje", rekao je Miroslav Šklebar, APN-ov predsjednik Povjerenstva za subvencije.
Ugovore provjeravaju APN i banka. Ako netko ne udovoljava, ne dobije subvenciju. Ako netko krši odredbe ugovora, ide se na povrat sredstava. Samo ove godine za subvencije kredita je previđeno 263,5 milijuna kuna, a teško je reći koliko je još desetaka milijuna izdvojeno na lokalnoj razini.
U APN su, kažu, ponosni na ovaj inače vrlo dobar program. No, i u njihovim redovima ima onih koji ga zloupotrebljavaju. Na primjer, Krešimir Žunić subvenciju je, dok je bio zamjenik direktora APN-a, dodijelio vlastitom sinu.
"Ako je utvrđena neka nepravilnost, izvješteno je Državno odvjetništvo koje će dalje postupati po zakonskim propisima", rekao je Šklebar.
Žunićem se bavi USKOK. Žinić je izgubio kandidaturu za župana. O Pinjuh u i njegvoj ekipi.oodluku sada treba donijeti sud. XXXXXXx
Hoće li država urediti trošenje novca?
Hoće li država dovesti red u trošenje proračunskih sredstava? Kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini?
"Mislim da odluke gradskih i općinskih vijeća moraju biti vrlo precizne, vrlo jasne. One moraju biti utemeljene na zakonu i moraju biti utemeljene a na moralu društva koje se ovdje vrlo lako perfidno izigrava", rekla je Škare Ožbolt.
Trebalo bi provesti snažniju kontrolu kako bi se utvrdilo tko u tim stanovima živi ili ne živi, tko na njima zarađuje. Jer u Hrvatskoj je puno ljudi poput Johane, onih kojima treba krov nad glavom. Puno je i njih, koji se istom tom subvencijom samo dodatno bogate.
"Vrlo je to jednostavno ako čovjek to tako želi shvatiti. Ja zaista želim vjerovati da će naš pravosudni sustav reagirati. Prespor je, ali mislim da će reagirati i u konačnici sve to doći na ono kako treba biti", rekao je Cickaj.
Maštati o tome da će neki zakon, u kojem nismo predvidjeli sve moguće zlouporabe, proći neprimijećeno, utopistička je želja. Znamo gdje živimo, znamo da postoji velika većina ljudi koja je ispravna, poštena, etična i moralna.
Ali, postoji mali, ali utjecajan dio pojedinaca, dio kojima je životni poziv tražiti rupe u zakonu koje bi im išle u korist. Oni će se sakriti iza nedorečenosti ponekad, općenito gledano, dobre odluke i zakona. Ima li itko da tome stane na kraj? Ima. Pitanje je samo žele li i zašto već nisu.
Emisiju gledajte četvrtkom od 22:15 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr