Sa svakom jačom kišom odvoji se novi komad tla. Za stanovnike ulice Gajec u Pojatnom ta noćna mora traje već sedam mjeseci.
"Nije me strah za mene, nego za djecu. Gdje su školska djeca, o njima da ne pričamo, pa svaki dan idu u školu tu", kaže mještanka Vera Matković. S njom se slaže i Dragutin Marciuš: "Vrlo je to nesigurno, nažalost. Gledali smo na televiziji kako to izgleda negdje drugdje, a sada se to događa kod nas".
Kad se prošlog ljeta klizište aktiviralo, stanovnici su odmah alarmirali nadležne službe. Krešimir Petrić, zamjenik pročelnice za graditeljstvo grada Zaprešića, kaže kako je u rujnu odrađeno prvo istraživanje.
"Nakon rujna dogodio se novi pomak na klizištu, pa je krajem prošle godine ponovno rađeno kako bi se mogao napraviti projekt sanacije. A onda je sredinom prosinca Županijska uprava za ceste donijela odluku o zatvaranju ceste jer više nije bila sigurna da bi se vozilima prošlo po njoj", objašnjava Petric.
Vera Matković prisjetila se dana koji ju je šokirao. "Jedan dan prijateljica i ja otišle smo autom u trgovinu i kad smo se vraćale, više se nismo mogle tu vratiti. Istovarila me, već su stavljene zabrane i nije se moglo više vratiti." Bio je to početak prosinca prošle godine. Otad je cesta zatvorena, ali stanovnici, mahom umirovljenici i poneki školarci, svakodnevno tuda prolaze. Osjećaju se, kažu, kao građani drugog reda.
Zvali su grad, grad ih je preusmjerio na županijsku upravu za ceste u čijoj je nadležnosti ta prometnica. Oni su došli, pogledali i otišli. "Govorili su da nas imaju u vidu, ali imaju prioritet, imaju vremena, njima se ne žuri. Sve se svede na to da dođu, vide i odu", kaže Vera.
Grad je premostio vodu, sanirana je i plinska cijev. Koliko dugo stanovnici čekaju odgovor kada će napokon moći mirno spavati, svjedoči i bara koja se stvorila na klizištu u kojoj su se nastanile žabe.
Pitanje je što je aktiviralo tlo. Prema snimkama iz katastra, vidljivo je da je tu prethodnih godina bilo mnogo više šume, a novije fotografije s Googlea prikazuju da je dobar dio stabala zamijenila velika količina zemlje u ravnini s cestom.
Mještanin Ivan Kveštak vlasnik je pola tog zemljišta, dok drugi dio pripada sestri njegove pokojne supruge. Dio je stabala, kaže, porušen u lanjskom velikom nevremenu, ali priznaje i da je dio dao prijateljima za ogrjev. On pak smatra da je uzrok svega - voda.
Da je ovaj kraj podložan klizištima, znaju svi koji su tu ikada gradili. Zamjenik pročelnice za graditeljstvo grada Zaprešića Krešimir Petric napominje: "Zato upozoravamo građane da vode brigu o geomehaničkim istražnim radovima i o bilo kakvim navozima i na građevinskom i na poljoprivrednom, ili uklanjanju drveća koje možda ne bi trebalo ukloniti bez kontaktiranja struke."
Geomehaničko istraživanje koje je naručila uprava za ceste potvrdilo je da je uzrok proklizavanja tla kombinacija više čimbenika: mekanog tla u padini, neadekvatne odvodnje površinskih voda iz gornjih kota iznad ceste, a i sječa šume pripomogla je nestabilnosti terena.
Više od toga tko je kriv za nastanak klizišta, u ovom trenutku važno je kako zaustaviti da se ono ne povećava i ne dovede do tragedije. Petric kaže kako očekuju da će županijska uprava za ceste sukladno zakonskoj regulativi u prvom dijelu ove godine započeti i završiti samu sanaciju klizišta.
Stigao je i odgovor iz Županijske uprave za ceste. "S obzirom na vrstu oštećenja na predmetnoj lokaciji, trenutačno čekamo pogodne vremenske uvjete kako bi naši izvođači radova mogli pristupiti sanaciji klizišta prema projektu sanacije. Na području obuhvata zbog vremenskih uvjeta posljednjih su tjedana povećana opterećenja na padinu, odnosno na osjetljive segmente na kojima je dodatno smanjena posmična čvrstoća, dok oborine lakše saturiraju tlo, zbog čega ćemo započeti radove čim dopuste vremenski uvjeti u narednom periodu", odgovorio je ravnatelj Tomislav Landeka.
Znanstvenici iz Hrvatske grupe za klizišta kažu kako se u startu moglo, pa i trebalo napraviti više. Primjerice pokriti tlo da se ne bi dalje natapalo. Ako od nekud dolazi voda, treba napraviti premosnicu, a u nekim slučajevima su se čak radili pontonski mostovi kako pješaci ne bi išli preko nestabilnog tla. Sve to pripada hitnim mjerama sanacije koje ne moraju proći proceduru javne nabave, natječaja i slično.
Na pitanja zbog čega nisu poduzeli nijednu mjeru hitne sanacije, iz Županijske uprave za ceste odgovaraju kako su procijenili da će svaka improvizacija stvoriti veći problem od očekivanog, a o sigurnosti najbližih kuća kažu:
"Apsolutna sigurnost ne postoji jer se cijelo naselje, kao i prometnica nalaze na potencijalnom klizištu, ali se u narednom periodu, prema provedenim ispitivanjima, ne očekuje bitno mijenjanje klizišta te se u skladu s time nadamo da neće biti nikakvih opasnosti za susjedne parcele", stoji u odgovoru.
Projekt je sada spreman, sanacija je procijenjena na 300 tisuća eura. Sad sve ovisi o vremenu. Bude li lijepo, počet će i sanacija. Krenu li kiše, ne samo da će se radovi odgoditi već je i pitanje, strahuju mještani, što će biti s najbližim domovima!
Provjereno gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a propuštenu emisiju pogledajte besplatno na novatv.hr