"Usuglasili smo tekst definiranja istražnog povjerenstva s konkretnim ciljevima i složili smo se da je potrebno obuhvatiti čitavo područje RH jer nisu samo Petrinja, Sisak i Glina područja na kojima se događala obnova, a koja su seizmički aktivna", izjavio je čelnik SDP-a Peđa Grbin nakon sastanka.
Grbin je kazao da je potresa bilo i u Dubrovniku i Kninu, a to su također područja koja su bila obuhvaćena obnovom.
"Smatramo da je istražno povjerenstvo potrebno ne samo da bi se utvrdila odgovornost i naučile lekcije za budućnost, nego kako bi vidjeli postoji li i na tim područjima potreba za ojačavanje građevina koje nisu napravljene na adekvatan način", poručio je.
Naglasio je kako je istražno povjerenstvo potrebno da bi se spriječilo da nam se ono što se dogodilo ne ponovi i u budućnosti, a ne samo kako bi se utvrdila odgovornost.
Žinić na sve načine sa sebe pokušava skinuti odgovornost
Što se tiče osoba koje bi trebale odgovarati, kazao je, riječ je o osobama poput sisačko-moslavačkog župana Ive Žinića "koji sada na sve načine pokušava sa sebe skinuti odgovornost, međutim, evidentno je da on odgovornost ima".
Ljude poput Žinića treba pozvati da objasne što su to radili i zbog čega su posljedice njegova rada takve da su se mnoge kuće urušile poput kula od karata, kazao je Grbin.
Dodao je da su u fokusu SDP-a, uz istražno povjerenstvo, i robne zalihe jer se zadnjih dana pokazalo da nešto u sustavu robnih zaliha ozbiljno ne funkcionira jer je činjenica da kontejnera nema i ne stižu na ugrožena područja.
"Nas zanima zašto se nisu nabavili novi kontejneri nakon što su iz robne zalihe dani za potrebe koronakrize. Želimo vidjeti što se dogodilo s robnim zalihama, zašto nisu bile spremne i želimo spriječiti da se takva situacija ponovi", istaknuo je Grbin.
Postoji li kod vladajućih i trunka odgovornosti, prihvatit će povjerenstvo
Od vladajućih očekuje odgovornost te da shvate da ovo istražno povjerenstvo nije usmjereno ni protiv koga osobno, nego je riječ o tome kako pomoći građanima da se ne ponovi ova situacija. "Ako kod njih postoji trunka odgovornosti, podržat će osnivanje istražnog povjerenstva“, poručio je Grbin.
Čelnik Zeleno-lijevog bloka Tomislav Tomašević najavio je da će do početka sljedećeg tjedna radna grupa izraditi tekst prijedloga i predstaviti ga javnosti. Osim povjerenstva, na prijedlog SDP-a išlo bi se i sa zajedničkom inicijativom o upravljanju robnim rezervama, dodao je.
Od HDZ-a očekuje da i oni podrže istražno povjerenstvo, jer su rekli kako im je u interesu istražiti što se sve na tom području događalo u obnovi, napominjući da što se tiče izvida koji su u tijeku, jer istraga još nije krenula, oni nisu prepreka za osnivanje povjerenstva.
"Za saborsko istražno povjerenstvo nije nužno utvrditi kaznenu odgovornost jer to utvrđuju pravosudna tijela, nego je bitno utvrditi političku odgovornost i otkriti gdje je sustav zakazao i kako da se to ne ponovi u obnovi koja kreće na istom tom području, ali i u Zagrebu i okolnim županijama pogođenim potresom", zaključio je Tomašević.
Istražiti cijelo područje poslijeratne obnove
Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta drži kako je važno istražiti obnovu ne samo na Banovini nego i na cijelom području poslijeratne obnove. Izrazio je sumnju da će HDZ podržati osnivanje povjerenstva.
"Iz prijašnjeg iskustva imam određenu sumnju i rezervu prema tome, no ako su dosljedni i provode ono što govore, mislim da je i njima u interesu da se ovo napravi kako bi se spriječilo da se nakon ovih potresa ne ponovi korupcija na sličan način", izjavio je Bartulica.
Mostov Zvonimir Troskot smatra kako je prijeko potrebno osnovati spomenutu radnu skupinu "kako bismo u budućnosti spriječili lešinarenje i ratno profiterstvo u područjima koja su bila pogođena ratom, a na kojima je država izvodila radove sanacije i rekonstrukcije".
Troskot je ustvrdio da će radno tijelo raditi na više područja, a prvi sastanak imat će već sutra, kada će se dogovarati prvi nacrti "jer treba čim prije reagirati".
Uz njega, u radnoj skupini su i Arsen Bauk (SDP), Sandra Benčić (Možemo), Anka Mrak Taritaš (Glas), Dalija Orešković (Centar) i Stjepo Bartulica (DP).
Država nakon rata napravila sjajan posao
Hrvoje Zekanović naglašava kako Hrvatski suverenisti smatraju da je hrvatska država iza teškog četverogodišnjeg Domovinskog rata napravila "sjajan posao, pokazala se kao snažna i suverena".
"Svim je građanima uspjela omogućiti krov nad glavom i to treba pohvaliti. Međutim, moramo vidjeti je li tu bilo propusta", istaknuo je i poručio da njegova stranka podržava istragu po tom pitanju, ali da su u povjerenstvu "jednom nogom, nisu u potpunosti".
Kolegama koji su pokušali kritizirati samo jednu stranu Zekanović je poručio je ne zaborave da su i mnogi SDP-ovi načelnici sudjelovali u obnovi te da je obnova išla i u vrijeme Vlade premijera Ivice Račana.
"Tako, ne samo da su HDZ-ove garniture krive, jer ako ćemo gledati političku odgovornost, moramo zagrebati i u SDP", rekao je Zekanović.
Najavio je i kako će suverenisti tražiti od Hrvatske komore građevinskih inženjera da se oduzmu licence inženjerima koji su radili nadzor i dopustili obnovu kakva se dogodila kod nekih objekta.
Predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš rekla je kako će tražiti da Središnji ured koji je bio zadužen na obnovu objavi sve podatke o obnovi te ističe da je ono što se rekonstruiralo i ono što se gradilo novo moralo raditi sukladno propisima koji su vrijedili u to vrijeme.
"Njihova je zadaća to objaviti na internetskim stranicama, točno koliko je bilo zgrada, gdje su se one nalazile, koliko je sredstava i građevinskog materijala dano i koliko je država bila naručitelj pojedinih radova”, kazala je.
Zakon o obnovi Zagreba ne može se primijeniti na Banovinu
Mrak Taritaš smatra i da se Zakon o obnovi Zagreba i okolice od potresa ne može primijeniti na Banovinu jer je loš, neprovediv i zahtijeva opsežnu dokumentaciju.
"Zakon mora bit brz, operativan i poslati poruku što i kada građani mogu očekivati, jer u suprotnom će starost u Banovini umrijeti, a mladost otići negdje drugdje", upozorila je.
Riječ je o političkoj odgovornosti HDZ-a za način na koji je provedena poslijeratna obnova i rasvjetljavanje tih okolnosti ne smije ovisiti o tome hoćemo li uspjeti osnovati istražno povjerenstvo, ocijenila je supredsjednica Centra Dalija Orešković i najavila korištenje i drugih alata koje zastupnici imaju na raspolaganju.
"To su postavljanja pitanja nadležnim ministarstvima i drugim tijelima, traženje javne objave podataka koji moraju biti dostupni te propitivanje rada javnih institucija i njihovo prozivanje ako to ne čine", kazala je Orešković.
Dodala je da je već zatražila od Državnog odvjetništva objašnjenje o tome po kojim je kriterijima poslalo istražitelje na teren.
Komentar vladajućih o oporbenoj inicijativi nije se mogao dobiti, dio ih nije odgovarao na telefonske pozive i poruke, a oni koji su se javili rekli su da nisu upućeni u oporbeni prijedlog.