Nije Beč daleko od Zagreba, ali daleko je Beč od Zagreba. Zvuči poput besmislice, ali pitanje je mjerne jedinice. U kilometrima od jednog do drugog grada ne krije se preduga ruta, ali u idejama i njihovoj realizaciji kroz godine se po pitanju vlasti i njezine odgovornosti udaljenost često čini i mjeri u svjetlosnim godinama. Primjera je mnogo, a u ovoj epizodi zaustavit ćemo se na dva kotača.
Beč na dva kotača
U austrijskoj prijestolnici od početka svibnja dopušteno je skretanje udesno na više od 170 semafora čak i kada je upaljeno crveno svjetlo. Time se dodatno olakšava kretanje gradom biciklom i skraćuje vrijeme čekanja na semaforima. Na odabranim lokacijama već su odgovarajući prometni znakovi sa zelenim strelicama.
Dio je to kontinuiranih ulaganja Beča u širenje i poboljšanje biciklističke mreže, a samo ove godine u te svrhe Grad kani investirati više od 25 milijuna eura.
S obzirom na to da im je, kako ističu u Gradu, sigurnost svih sudionika u prometu od velike važnosti, Beč je najprije proveo temeljitu analiza predloženih raskrižja, a lani je u jesen omogućeno skretanje udesno na crvenom na prvih 10 lokacija. Odabrane su lokacije na kojima je i prije i nakon raskrižja dostupna biciklistička traka da bi se moglo skrenuti iz jedne u drugu i smanjiti potencijalna opasnost.
Iskustva na lokacijama na kojima je već uvedena ova novost pokazala su se pozitivnima. ''Sve više Bečana svakodnevno vozi bicikl”, kazao je direktor Bečke agencije za mobilnost Martin Blum i naglasio: ''Važno je da se biciklisti prije skretanja nakratko zaustave i uvjere se da to mogu učiniti bez opasnosti za sebe i druge sudionike u prometu, a pritom trebaju obratiti posebnu pozornost na pješake.''
Na važnost poštivanja prometnih propisa, od kojih je jedan obvezno korištenje lampica i reflektirajućih oznaka prilikom vožnje noću i u uvjetima smanjene vidljivosti, te uvažavanje svih sudionika u prometu, osobito pješaka koji su najranjivija skupina, pozivaju građane i iz Sindikata biciklista, kao i da se 26. svibnja priključe masovnoj vožnji biciklima kao zdravoj alternativi motornom prometu.
Kritična masa - Najbrži put do zdravog grada
''Porast broja osobnih automobila i taksi vozila na prometnicama, posjedovanja automobila u kućanstvima, i to čak dva ili više te nedostatna kvaliteta javnog prijevoza koja ga ne čini poželjnim, razlozi su kroničnog preopterećenja prometnica koje je postalo jedan od ključnih problema života u gradu Zagrebu i okolici'', upozoravaju u Sindikatu biciklista.
Gužve su, ističu, postale neizdržive, a rješenja poput ulaganja u bolji javni prijevoz neophodna, ali iziskuju puno vremena i novca: ''Nova biciklistička infrastruktura i prilagodba postojeće prometne mreže zbog veće sigurnosti za biciklistički promet je najbrži put za jačanje održivog prometa, odnosno povećanje udjela broja biciklista i posljedično smanjenje prometnih gužvi, buke i zagađenja kao i stvaranje ugodnije životne sredine.''
Podsjećaju da biciklistički promet može doživjeti velike promjene u kratkom vremenskom roku i uz značajno manji budžet: ''Takve promjene uglavnom se temelje na preraspodjeli već postojećeg uličnog prostora, koji je trenutno na većini gradskih prometnica raspodijeljen 80 do 90 posto u korist automobilskog prometa što pješake i bicikliste tjera na uske površine te među njima stvara konflikt i destimulira aktivne oblike kretanja, dok se u komfor vozača automobila iz nepoznatog razloga ne zadire.''
Istovremeno, problemi koji proizlaze iz urbane mobilnosti podređene privatnom automobilu uz energetsku nesamostalnost i globalni problem klimatske krize sve su veći: prometne gužve, kronični nedostatak parkirnih mjesta, sjedilački način života, zagađenje okoliša, ljudske žrtve i ekonomski troškovi uslijed nesreća.
Jedini smislen put u budućnost jest razvoj održivih oblika kretanja
Biciklista ima sve više, no kad bi postojala kvalitetna infrastruktura, na ulicama bi bio još znatno veći broj ljudi koji bi koristili bicikle, a i mobilnost je povezana sa svakim aspektom života u gradu što znači da su promjene moguće onda kada se riješe problemi sa smještajem, javnim uslugama i kulturom rada.
Ulaganje je to koje je sigurno i višestruko isplativo, naime, smanjenje stupnja motorizacije dovodi i do ekonomskih benefita kao što je porast cijena nekretnina te porast prometa u lokalima u pješačkim i biciklističkim zonama i veća sigurnost pri čemu treba imati na umu da biciklisti nisu imuni na prometnu nekulturu, ali edukacija je ključ.
Mnogo je već redaka ispisano o blagodatima bicikliranja, a najkraće rečeno riječ je i o tome da štedimo novac, ne gubimo vrijeme u gužvama i tražeći parking, razbudimo se i efikasniji smo na poslu.
Zbog fizičke aktivnosti manje je i bolovanja zbog čega je bicikliranje povoljno za zaposlenike i zaposlenice, ali i za njihove poslodavce što su neki i prepoznali pa nagrađuju svoje radnike i radnice, a neke zemlje poput Francuske i Italije uvele su i novčane poticaje za popravke i kupnju bicikala.
S obzirom na plaće i cijene mnogima bicikl nije i neće biti slobodan izbor, nego nužno sredstvo kretanja da bi došli do posla, do doktora, do dućana, do drugih članova obitelji te je stoga također nužno ulagati u prometnu infrastrukturu koja uključuje svima dostupne oblike prijevoza.
No, vlasti u Hrvatskoj i na nacionalnoj i na lokalnoj razini, čast izuzecima, bicikl još uvijek ne prepoznaju kao prijevozno, već samo kao sredstvo rekreacije, čiji potencijal eventualno vide u cikloturizmu.
''Vlasti odbijaju ili presporo prihvaćaju da je za projektiranje i dizajn biciklističke infrastrukture potrebno mnogo više promjene boja na nogostupu. Biciklisti su zakonski obvezni voziti se na isprekidanim stazama koje nemaju svoj kontinuitet i sustavnu povezanost u okolnu prometnu mrežu. Stoga i dalje vrijedi da nijedna biciklistička staza u Zagrebu, ali i u drugim gradovima koji preslikavaju zagrebački pristup, nije propisna, valjana i cjelovita. I dalje se prostor za biciklistički promet uglavnom oduzima pješacima umjesto motornom prometu što je neprihvatljivo'', upozorili su iz Sindikata biciklista.
Bicikl može i mora biti više od rekreacije
Prema podacima iz studije EP-a, biciklistička industrija generira triput više radnih mjesta u samoj proizvodnji u odnosu na automobilsku industriju, a doprinos EU ekonomiji od biciklizma je veća od 44 milijarde eura.
Kao što smo već pisali, ''siromašni čudaci'' na biciklima zapravo su daleko rastrošniji, a manje po okoliš i okolinu ''štetniji'' gosti od, primjerice onih s kruzera koji u blagajnju donose čak oko šest milijardi eura manje od ''vitezova pedala''.
Početak promjena bi mogla biti Europska strategija o biciklizmu, čije je donošenje zatražio Europski parlament od Europske komisije.
Više namjenskih biciklističkih staza i parkinga za bicikle te smanjenje PDV-a za jačanje biciklističke industrije i zelene tranzicije EU-a, zahtjevi su koje su europarlamentarci iznijeli pred Komisiju i pozvali je da razvije europsku biciklističku strategiju s ciljem udvostručenja broja prijeđenih kilometara u Europi do 2030.
Već sad biciklistički ekosustav predstavlja milijun radnih mjesta u Europi i ima potencijal doseći dva milijuna za sedam godina.
Zagreb je nedavno dobio mjesto koje bi za godinu dana trebalo postati najveća pješačko-biciklistička zona u gradu sa zabranom prometovanja svim motornim vozilima osim onima s dozvolom, a iz Sindikata biciklista pozvali su građane da iskoriste 26. svibnja, petak popodne za rekreaciju i bicikliranje konačno obnovljenom Alejom Matije Ljubeka oko jezera Jarun, a potom se pridruže kritičnoj masi ulicama koje dijele s motornim prometom.
Ističu da ova biciklistička vožnja nije sportska utrka i svi su pozvani, a vozit će se polako uz privremeno zaustavljanje prometa i pod pratnjom policije.
Okupljanje je od 17:45 na ulazu na ŠRC Jarun (naplatna kućica ''Jarun'' Hrgovići) – Jarunska ulica – Ulica Marijana Haberlea – Ulica Srednjaci – Zagrebačka avenija – Savska cesta - Ulica Grada Vukovara – Ulica Hrvatske bratske zajednice prema jugu - Slavonska avenija - Ulica Hrvatske bratske zajednice prema sjeveru - Ulica Grada Vukovara – Miramarska cesta – Čazmanska ulica – kraj povorke Park kod lokala Route 66.
A da biste sigurno vozili najbržim putem do zdravog grada, dobro je naučiti ili ponoviti lekcije iz prometne sigurnosti po mjeri svih - za građane, za vožnju biciklom, romobilom ili automobilom i kretanje pješice, s pregledom prometnih pravila, obaveza i savjeta.
Budućnost na dva kotača, ulaganje je to koje nema alternative, ističu znalci, a Hrvatska bi tu mogla posebno daleko dogurati.