Ministar rada Marin Piletić izjavio je u ponedjeljak nakon predstavljanja prijedloga uredbe o koeficijentima za obračun plaća zaposlenih u državnim i javnim službama kako je njezin učinak 880 milijuna eura, a nezadovoljstvo prijedlogom izrazili su sindikati javnih službi.
Ministar rada Marin Piletić gostovao je u Dnevniku Nove TV i komentirao današnje pregovore.
"Ovo su razgovori koje kontinuirano vodimo sa sindikatima otkad smo rekli da krećemo u reformu plaća u državnim i javnim službama. Uključili smo ih i u samu izradu zakona, a sada smo rekli da razgovaramo po resorima i usklađujemo ono što želimo predstaviti kao konačan nacrt", u razgovoru za Dnevnik Nove TV rekao je Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Međutim, neki sindikalisti nakon sastanka s ministrima nisu bili zadovoljni.
"Neki su zadovoljni, a neki su nezadovoljni. Ne možemo očekivati da će svi biti zadovoljni, ali svima onima koji će primiti uvećanu plaću u travnju moramo poslati poruku da je Vlada reformu odlučila provesti do kraja. Osigurala je 880 milijuna eura kako bi mogla isplatiti plaće s uvećanim koeficijentima. Rekli smo, i u javnom i državnom sektoru te plaće sada na ime koeficijenta, a ne više na ime osnovice, rastu u prosjeku nešto više od 13 posto", ustvrdio je Piletić.
"Prošle godine smo dva puta povećavali osnovicu, koja je u mandatu Vlade rasla za 40 posto, a u razdoblju od 2011. do 2015. nije rasla uopće te je realna vrijednost plaća padala. Sada na dignutu osnovicu dižemo koeficijente. Te dvije varijable u konačnici čine plaću i ja mislim da će, bez obzira na izjave o nezadovoljstvu, ovime biti najzadovoljniji 244.000 radnika u javnom i državnom sektoru", dodao je.
Plaši li ga mogućnost štrajka?
Sindikati još uvijek trebaju uvjeriti svoje članove da prihvate ponudu Vlade.
"Cijelo vrijeme razgovaramo sa sindikatima i zaista želimo da ova uredba, iako je de facto jednostrani čin Vlade i u nadležnosti resora koji moraju u konačnici donijeti tu uredbu, dosad su se uredbe mijenjale učestalo i uvijek išle u korist određenoj skupini zbog koje se uredba mijenjala - sada donosimo novu uredbu u suradnji sa sindikatima.
Mi ćemo, s obzirom da smo im poslali nove koeficijente s radnim mjestima koje smo konsolidirali samo u javnim službama više od 960 naziva radnih mjesta smo sveli na 400 radnih mjesta kako bi onda i taj sustav plaće bio transparentni i da se može usporediti koliko je plaća u državnoj, a kolika u javnoj službi za neko konkretno radno mjesto.
Imali smo velike razlike, a samim time i generirane nepravde za jednu te istu vrstu posla, imali ste različitu plaću u državnom i javnom sektoru.
Ministar Piletić je upitan hoće li ispraviti nepravde. "To i jest osnovni cilj uz veće i adekvatnije plaće u javnom sektoru. Jedan od ciljeva je da bude ta nepravda apsolutno poništena novim koeficijentom i da za jednak rad dobijete jednaku plaću neovisno o tome radite li u državnom ili javnom sektoru", odgovorio je ministar.
Istaknuo je i da ga ne plaši tvrdnja da je štrajk uvijek opcija.
"Ona se često izgovara kada sjedimo za stolom. Naravno da je sindikalno djelovanje nešto što sindikati uvijek spominju, ali mislim da smo u dosadašnjem radu Vlade postigli velike rezultate, a evidentan je i porast plaća na temelju porezne reforme", rekao je.
Odgovorio je i na pitanje vrši li se na nezadovoljne politički utjecaj.
"Ako ima, mi ćemo ih prepoznati, ali duboko vjerujemo da ih nema. Naravno da među sindikatima postoje aktivisti drugih političkih opcija koji će se sasvim sigurno naći u izbornoj utrci. Zaista vjerujem da velika većina sindikata radi u korist 244.000 zaposlenih, neovisno o političkim preferencijama", ustvrdio je.
Pitanje stranih radnika u Hrvatskoj
Ministar se osvrnuo se i na temu stranih radnika u Hrvatskoj i doprinosa koji se za njih plaćaju.
"To je pitanje koje je prošlog tjedna zainteresiralo javnost, ali mi smo jasno poručili da ne treba brkati parametre. Jedan parametar koji se problematizirao je broj izdanih radnih dozvola. U prošloj godini je izdano nešto više od 170.000 radnih dozvola, ali na kraju prosinca imali smo registriranih nešto manje od 90.000 stranaca koji rade u Hrvatskoj", pojasnio je.
"Dio od tih 170.000 radili su tijekom sezone i njihovi ugovori su nakon nje prestali te oni više ovdje ne rade. Broj radnih dozvola nije jednak broju osiguranika. Neki s dozvolama ne rade, a neki nakon isteka ugovora više ne rade", dodao je Piletić.
Također je odgovorio na pitanje je li hrvatski mirovinski sustav pred krahom.
"Nipošto. Mirovinski sustav nije pred krahom. U 2023. godini smo izmijenili čitav niz zakona koji se tiču mirovinskog osiguranja. Povećali smo obiteljske mirovine, ukinuli smo krizni namet iz 2010. i time smo omogućili veće mirovine za skoro 100.000 umirovljenika, a posljednjim izmjenama smo omogućili da mirovine iz drugog stupa od ove godine budu veće", zaključio je.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr