''Inoslav Bešker, erudit, vrhunski novinar, profesor, pisac i dobitnik brojnih priznanja jedno je od najznačajnijih imena hrvatskog novinarstva u zadnjih pedesetak godina'', rekao je glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić na skupu u maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog.
Kazao je i kako je Bešker u Jutarnji list došao 2000. te je pokrivao široki niz tema vezanih uz svijet, filozofiju, crkvu, kulturu, međunarodnu politiku, dodavši i da je Bešker mogao pisati o bilo čemu jer je sve jako dobro poznavao te da je u Jutarnjem listu ''bio naš čuvar od gluposti''.
''Stalno je pazio da imamo pravilan etički stav prema mnogim svakodnevnim događajima o kojima smo pisali, a isto tako ulagao je i golemu energiju da obrani redakciju ili pojedinog novinara od bilo kakvog napada'', kazao je Ogurlić.
Novinar enciklopedijskog znanja, sklon polemici i kozeriji
Novinar i urednik Jutarnjeg lista Željko Trkanjec istaknuo je iznimnu Beškerovu predanost novinarskom poslu, njegovo enciklopedijsko znanje, sklonost polemici i kozeriji te naglasio kako je iza njega ostalo veliko djelo. ''Imala je Hrvatska profesora i intelektualaca koji su pametno i mnogo pričali, ali su malo pisali. Inoslav je, na sreću svih nas, puno i pametno pričao i pisao'', kazao je Trkanjec.
Književnik Ante Tomić kazao je da je Inoslav Bešker bio ''agnostik, ali to je, mislim, izabrao jer je radio u Vatikanu, čisto da ne uvrijedi Papu''. ''Najviše ćemo pamtiti njegovu vedrinu. Kada bi, recimo, sjeo među nas, onako malešan i poguren, živih i nasmijanih očiju i ispričao nam neku sočnu priču o nekom bezobraznom nadbiskupu'', kazao je Tomić.
Govoreći o Beškerevu radnom elanu, naglasio je i da bi još i danas najvjerojatnije napisao dva teksta, jedan izvještaj i kratki komentar i ''živčanio zašto ga glavni urednik ne zove'' da bi, nakon toga, upozorio na neku skandaloznu gramatičku pogrešku u listu i posvadio se s lektorskom službom.
Profesor i jezikoslovac Ivo Žanić ocijenio je leksik Inoslava Beškera ''apsolutno hrvatskim'' posebno naglasivši njegove stilske, jezične i autorske postupke uključivši i njegovo korištenje izraza ''Papa Frane'', ''Evropa'' ili izvedenica nastalih transkripcijom iz ruskoga jezika.
Profesor Nenad Prelog istaknuo je kako ga je njegov prijatelj Inoslav Bešker znao podsjetiti na Elona Muska. ''I to ne po stečenim stotinama milijardi dolara, već po neutaživoj žeđi za znanjem. Bio je najkorišteniji izvor odgovora na sva postavljena i nepostavljena pitanja'', kazao je Prelog o Beškeru.
Ostvario i uspješnu akademsku karijeru
Inoslav Bešker (30. siječnja 1950. - 29.lipnja 2023,) u novinsku je redakciju prvi put stupio 1967. prvo kao novinar omladinskih novina (Omladinski tjednik, Polet, Studentski list), a potom kao novinar brojnih, uglednih, dnevnih i periodičnih izdanja (Telegram, Start, Slobodna Dalmacija, Vjesnik, Jutarnji list).
Njegovo se pisanje izdvajalo beskompromisnim profesionalizmom i rijetkom akribijom, a njegov je novinarski stil bio obilježen znalačkim i strastvenim odnosom prema jeziku, istaknuto je na komemoraciji. Uz novinarsku, ostvario je i uspješnu akademsku karijeru.
Na Sveučilištu u Milanu doktorirao je poredbenu slavistiku disertacijom o Morlacima u europskoj književnosti. Ostvario je više nego zavidnu znanstvenu karijeru: redoviti je profesor kroatistike na Sveučilištu u Splitu od 2013., bio je profesor slavistike na Orijentalnom sveučilištu u Napulju, na Sveučilištu La Sapienza u Rimu te na Sveučilištu u Bologni.
Predavao je istraživačko novinarstvo na Sveučilištu u Zagrebu, a na Sveučilištu u Dubrovniku bio je profesor novinarstva i komunikologije. Bavio se nakladništvom i prevođenjem s romanskih jezika, autor je niza knjiga, među njima i biografske monografije “To je bio Ivan Pavao II.”.
Dobitnik je brojnih nagrada, među njima i Nagrade “Otokar Keršovani” za životno djelo, Nagrade Slobodne Dalmacije, Nagrade HND-a Marija Jurić Zagorka za novinara godine 2002., za najbolji komentar u tisku 2002. te za najbolji komentar na internetu 2006.
Na komemoraciji Inoslavu Beškeru nazočni su bili vodeći ljudi hrvatskih medija – novinari, urednici, snimatelji i fotoreporteri, znanstvenici i medijski stručnjaci. Komemoracija je završila puštanjem orkestralne izvedbe ''Bandiere rosse''.