Dat ćeš ga u vrtić? Pripremi se, bit će ti stalno bolestan, rečenica je koju roditelji često čuju i prije nego što njihovo dijete nogom kroči u vrtićki kolektiv. S dolaskom hladnijih mjeseci ta zloslutna tvrdnja u velikom broju slučajeva pokaže se točnom, pa su roditelji prisiljeni uzimati bolovanja svakih nekoliko tjedana.
Dječje bolesti, kažu liječnici, bolje je preboljeti u dječjoj dobi kako bi u odrasloj dobi imali donekle stečen imunitet. U toj osjetljivoj dječjoj dobi bolesti u kolektivu je zaista nemoguće izbjeći, ali postoje načini kojima roditelji mogu pomoći dječjem imunitetu da što kvalitetnije odradi posao.
O ovoj temi razgovarali smo s pedijatricom Sanjom Pek-Capan. Za DNEVNIK.hr kazala je kako je svake godine u zimskim mjesecima povećan broj bolesne djece.
"Najčešće je riječ o akutnim respiratornim infekcijama uzrokovanim virusima koji se lako prenose. Broj bolesne djece svake je godine otprilike na istoj razini, jedino je tijekom pandemije COVID-a, koja je bila obilježena strogim epidemiološkim mjerama, pao broj oboljelih", kaže Pek-Capan i dodaje da su se nakon pandemije COVID-a neke bolesti pojavile i izvan sezone. Primjerice, RSV virus promijenio je sezonalnost nakon COVID-a i javio se čak i ljeti.
"Nevezano za COVID-19, nekada su i vodene kozice najčešće bile u proljeće, a sada su tijekom cijele godine", kaže liječnica.
Slučajevi gripe javljali su se i u kasno proljeće, što je vidljivo iz podataka koje objavljuje HZJZ.
Dodaci prehrani - jesu li bezazleni?
Roditelji se često pitaju kako mogu ojačati imunitet djeteta pa u ljekarnama ostavljaju poprilične iznose za razne dodatke prehrani. Pek-Capan pitali smo jesu li dodaci baš toliko bezazleni pa ih dajemo bez straha jer ''ne mogu škoditi''.
"Roditelji bi se trebali savjetovati s liječnikom ili ljekarnikom prije uzimanja dodataka prehrani. Većina proizvoda koje se kupuju u ljekarni su bezopasni, samo treba paziti da se pridržava preporučene doze", savjetuje.
Napominje kako se za dodacima prehrani može posegnuti u slučaju da je dijete izbirljivo u pogledu hrane ili slabije jede. U suprotnom, raznovrsna prehrana jedan je od važnih, ako ne i najvažnijih koraka u održavanju imuniteta.
"Za smanjenje broja infekcija najbitnija je raznovrsna prehrana, boravak na svježem zraku, redovito pranje ruku i nepohađanje kolektiva u slučaju bolesti. Djecu treba učiti pravilnom pranju ruku i korištenju maramice te izbjegavanju dodirivanja lica, usta ili očiju rukama", poručuje Pek-Capan.
Ima li smisla masovno uzimanje brisova?
Što se tiče vrtića, sobe treba redovito prozračivati, dezinficirati igračke i druge površine te što više vremena provesti vani u igri kako bi se mogućnost prijenosa eventualnog virusa među djecom svela na što manju razinu. Ako se u grupi neka bolest ipak pojavi, a pitanje je samo kad će, Pek-Capan kaže da nema potrebe aktivno tražiti kliconoše među djecom i masovno im uzimati brisove.
"Najveći su izvor zaraze bolesnici u akutnoj fazi bolesti. U pravilu liječenje asimptomatskih kliconoša ili njihovo udaljavanje iz kolektiva nema smisla jer se i oni koji su bili negativni u brisu mogu već sljedeći dan negdje zaraziti", kaže Pek-Capan i napominje da su najčešće respiratorne virusne bolesti koje su samoograničavajuće i spontano prođu za nekoliko dana. Ovisno o vrsti virusne infekcije, ali većina nakon pet do sedam dana više nije zarazno.
"Tada dijete može natrag u kolektiv i ne zahtijeva pregled liječnika", poručuje liječnica i dodaje kako je u održavanju imuniteta najbitnija raznovrsna sezonska prehrana uz puno svježeg zraka i redovito pranje ruku sapunom i vodom.