Bio je to najskuplji hrvatski kamen temeljac, a u tom vremeplovu, malo je tko vjerovao da će Pelješki most ikada biti i sagrađen.
Izronio je iz mora nakon godina i godina čekanja, a stanovnike hrvatskog juga, čije dvije obale sada spaja ovaj "pelješki ljepotan", spasio je graničnih gnjavaža.
"Mislim da će to biti dobro za cijelu Hrvatsku", kaže Rudolf iz Komarne, mjesta uz sam most.
Prije 17 godina radove na Pelješkom mostu službeno je otvorio bivši premijer Ivo Sanader. "Hrvatsku konačno fizički povezujemo ovim mostom i naši ljudi koji putuju ili bilo koji drugi putnik namjernik više neće morat vadit putovnicu", govorio je tada Sanader.
No strojevi se nisu ni upalili. Dvije godine kasnije, pred nove izbore Sanader se vraća na gradilište. Neopterećen žestokim prigovorima iz BIH, obećava gradnju, drugi put. "Ovo su hrvatske teritorijalne vode i o tome nećemo ni s kim pregovarati", govorio je 2007. godine. No i državu sustiže ekonomska kriza. Novca nema, pa nema ni pomaka u gradnji.
"Ja sam svoju dionicu odradio, sad je vrijeme za druge", čuvenom rečenicom Sanader se pozdravio s premijerskom pozicijom.
S lopatom u ruci Jadranka Kosor ne odriče se najambicioznijeg projekta. "Gradnja se nastavlja!", govorila je tadašnja premijerka 2009. godine. No, dolaskom na vlast, SDP koji je do tada pelješki pothvat proglašavao "novim Obrovcem", raskida ugovore s izvođačima radova.
"Nećemo graditi Pelješki most", izjavio je 2012. godine tadašnji ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić.
Jug to ne prašta i šalje jasnu poruku prosvjedom "živog mosta" s više od pet stotina brodica. Za Milanovićevu Vladu most je bio preskup i nepotreban. U igri je kao opcija koridor kroz BIH.
"Ne pada mi napamet da odem na Pelješac ili Komarnu i još jednom otvorim gradilište bez da znam da postoji novac, da ćemo te ugovore moći poštivati i da je financijska konstrukcija zatvorena. To nije Potemkinovo selo, kako se gradilo, to je Skadar na Bojani. Potemkinovo selo bar ima fasadu", govorio je Milanović s premijerske pozicije 2013. godine.
No, s pričom o europskom novcu s kojim bi se sufinancirao projekt stiže i veliki politički preokret. Kukuriku koalicija se predomislila.
"Kažemo da će se taj most graditi i da će to početi vrlo brzo" mijenja retoriku Milanović 2015. i s tim adutom ulazi i u kampanju, ali izbore gubi.
Iduća Vlada, ona Tihomira Oreškovića, prigrlila je Pelješki plan. "I ako Bog da vidjet ćemo kad će početi gradnja..." kazao je Tomislav Karamarko 2016. u funkciji prvog potpredsjednika Vlade. Taj su posao na kraju prepustili nasljednicima kojima Bruxelles javlja da će financirati investiciju s 357 milijuna eura.
"Sagradit ćemo most!" pohvalio se predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. Novo obećanje pomicalo je i rokove.
"Kad će se prvi bageri upaliti? Moja procjena je ove godine, nakon ljeta" govorio je u siječnju 2017. godine ministar pomorstva, prometa i veza Oleg Butković, a zatim u listopadu i "Početkom godine možemo očekivati, ukoliko ne bi bilo žalbi".
Vlada na natječaju odabire kinesku ponudu. Gradilište okupiraju njihovi, ali i hrvatski bauštelci i bacaju se na posao. Premostili su i koronakrizu. Deseci tisuća tona čelika, betona i željeza ugrađeni su u ovo zdanje, ali i jedna krunica.
Puno sporije za Kinezima, Hrvati su završavali pristupne ceste koje su povećale troškove. Još nisu gotove. Most je spojen za 1277 dana. Mijenjao je cijenu i izvođače, ali i izdržao političke svađe o tome čija je zasluga, ali i ideja za prometnu vezu sjevera i juga: SDP-ova ili HDZ-ova? No, kao da je to više bitno.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr. Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr