Članovi Vlade više neće imati imunitet za koruptivna kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti, istaknuo je podsjetivši da je to i ranije najavljivao premijer Andrej Plenković govoreći o izmjenama Zakona o Vladi na početku redovite sjednice.
Podsjetimo, DORH je dosad morao tražiti odobrenje od Vlade za skidanje imuniteta članu Vlade ako se sumnjalo da je napravio kazneno djelo za koje je zapriječena kazna zatvora manja od pet godina. DORH će ubuduće moći progoniti ministre i ministrice bez traženja dopuštenja od Vlade za ta koruptivna djela.
Vlada je također izmijenila i Kodeks ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti, a Plenković je istaknuo da je ''Kodeks važan za podizanje standarda postupanja na najvišu razinu''.
Kodeksom se uspostavljaju jasna pravila ponašanja dužnosnika i dužnosnica u pogledu deklariranja interesa i imovine, zabrane primanja darova, kontakata s trećim osobama, nagrada i priznanja. Vijeće za primjenu Kodeksa imenovat će Vlada, a jednom godišnje ono će Vladi podnositi izvješće.
''Članstvo u eruozoni u krizi je plus, omogućit će da lakše prebrodimo izazove''
Plenković je podsjetio i da je ovoga tjedna održana 15. sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj i poručio da se ide dalje s uvođenjem eura te da će se s europskom valutom, kako je i planirano, krenuti 1. siječnja 2023. godine: ''Mi smatramo da nam je u ovakvoj krizi članstvo u eurozoni plus i da će nam omogućiti da lakše i kvalitetnije prebrodimo sve izazove koji su pred nama''.
Istaknuo je i da se čini sve kako bi se olakšao pritisak rasta cijena te je podsjetio i da je Vlada u okviru donatorske konferencije u Varšavi pomogla Ukrajini s četiri milijuna eura te donacijom vode i lijekova hrvatskih tvrtki, uz zahvalu donatorima.
Vlada je donijela i odluku o osiguravanju nastavka financiranja usluge osobne asistencije osobama s invaliditetom koje uslugu koriste temeljem projekata financiranih sredstvima Europskog socijalnog fonda te izmijenila odluku o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica porasta cijena.
Vlada podignula iznos najviše mirovine za energetski dodatak
Odlukom Vlade uređena je isplata energetskog dodatka od 400 do 1200 kuna korisnicima mirovina ostvarenih u Hrvatskoj.
''Zbog redovitog usklađivanja mirovine 2,24 posto od siječnja ove godine utvrđen je određen broj korisnika koji zbog usklađivanja neće ili ne bi trebali primiti energetski dodatak ili će ostvariti pravo na manji iznos zbog prelaska u viši razred obuhvata korisnika. Stoga se ovom odlukom predlaže izmjena iznosa najviše ukupnog mirovinskog primanja s predviđenih 4000 na 4100 kuna iznad kojeg korisnici ne ostvaruju pravo na tzv. energetski dodatak'', objasnio je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike rada Marin Piletić.
Za isplatu su predviđena sredstva od 480 milijuna kuna i to za više od 735.000 umirovljenika, a za osiguranje kontinuiteta financiranja usluge osobne asistencije za više od 1000 osoba s invaliditetom nužno je osigurati dodatna sredstva Ministarstva rada i to u ukupnom iznosu od 50 milijuna kuna za tekuću godinu i 10 milijuna u sljedećoj godini.
Vlada je dala suglasnost Ministarstvu prometa, prometa i infrastrukture da s jedinicama lokalne, regionalne samouprave i Gradom Zagrebom sufinancira prijevoz putnika u cestovnom prometu kao javnu uslugu u razdoblju od 2022. do 2024. godine, najviše do 428,1 milijun kuna na godinu.
"Taj godišnji iznos raspodjeljivat će se županijama i to u iznosu do maksimalno 75 posto ukupnog javnog doprinosa u cijeni javne usluge koji će ugovoriti pojedina županija, a najviše do iznosa koji je utvrđen tablicom raspodjele", rekao je resorni ministar Oleg Butković.
Saboru je Vlada uputila i konačni prijedlog izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama (EU) kojima se taj zakon usklađuje s Direktivom o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora. Taj je zakon, istaknuo je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ''važan instrument osiguranja transparentnosti tijela javne vlasti, a predloženim su izmjenama napravljeni iskoraci u implementaciji''.
Prijevremeni izbori za gradonačelnika i zamjenike gradonačelnika Splita održat će se u nedjelju 26. lipnja, a izbori za gradonačelnika te zamjenika gradonačelnika Novske u nedjelju 12. lipnja, odlučila je Vlada te donijela i rješenje o raspuštanju splitskog Gradskog vijeća.
A dok se sjednica Vlade održavala u NSK, burno je bilo u Saboru. Podsjetimo, Plenković je nedavno opet zamijenio nekoliko ministara u Vladi, kojima je današnja sjednica Vlade prva u novom svojstvu, no oporbu ni ovaj put nije impresionirao pa će u Saboru radni tjedan završiti, ne treba odviše sumnjati, živahnom raspravom o postignućima Plenkovićeva postava Banskih dvora.
Glavna tema u sabornici danas su, naime, dvije odvojene oporbene inicijative za raspuštanjem i raspisivanjem izbora, ona sedam klubova lijevo-liberalnih stranaka te Kluba zastupnika Mosta.
No Plenkovića, poznato je, takve stvari ne zabrinjavaju i on, kako voli reći, ima drugog, važnijeg posla, pa je prije redovite sjednice Vlade sudjelovao na Konferenciji o budućnosti Europe – Doprinos Republike Hrvatske, a nakon sjednice Vlade će sudjelovati na potpisivanju Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.
Bit će to još jedna prilika za isticanje uspjeha, kakvima ih Plenković vidi, a iako se moglo pomisliti da bi možda u svojem tradicionalnom uvodnom govoru na početku sjednice Vlade mogao reći koju i oko poziva koji mu je prije koji dan stigao s Pantovčaka, Plenković se na to nije osvrnuo nijednom riječju.
Predsjednik Republike Zoran Milanović, podsjetimo, predložio je sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost zbog BiH, a sasuo je i niz kritika na račun Plenkovića te ministra obrane Marija Banožića oko najavljenih izmjena Zakona o obrani.
Bilo bi važno čuti i što premijer misli o zahtjevima organizacije civilnoga društva za dostupnim, sigurnim i legalnim prekidom trudnoće u Hrvatskoj, dodatno potaknutima slučajem trudnice kojoj je uskraćeno pravo na prekid trudnoće temeljem medicinskih indikacija koje upućuju na tešku bolest djeteta nespojivu sa životom.
Podsjetimo, već je prošlo pet godina otkako je Ustavni sud kazao da Sabor mora u roku dvije godine donijeti novi zakon o pobačaju. Od njega nema ništa, a premijer, koji je nedavno na aktualnom prijepodnevu ustvrdio kako ne vjeruje da postoje ustanove u kojima nije moguće obaviti pobačaj na zahtjev, ni zasad o tome nije rekao išta.
Mnogi, pak, upozoravaju, uključujući i dio struke, da upravo u vjeri i nezamjeranju desnom korupusu jest problem te da je potrebno regulirati prigovor savjesti kojemu u struci nema mjesta - pogotovo u javnim ustanovama, a i s obzirom na to da mnoge koji ga prakticiraju u javnima u privatnima on ne muči.