Saborski zastupnik HDZ-a Davorin Mlakar ocijenio je kako mu se čini da političke stranke djeluju puno preciznije, odgovornije i zakonitije nego tijela državne uprave.
Pročitajte i ovo
rok za 10 dana
Habijan uvjeren: "Ustavni suci bit će izabrani u roku"
NOVI CROBAROMETAR
Pogledajte kako bi prošli Milanović i Primorac da su sada izbori: Dnevnik Nove TV donosi i kako stoje HDZ, SDP i ostali
"Osobito se to tiče u Saboru iznesenih tvrdnji o dva ministarstva - Ministarstvu zaštiti okoliša i Ministarstvu kulture, ne samo da krše jasne zakonske odredbe, nego ne postupaju ni po mišljenjima i uputama koje dobijaju od Državne revizije kada ona obavi svoj nadzor", rekao je Mlakar osvrčući se na prijepodnevnu raspravu o izvješću Državne revizije.
Financiranje političkih stranaka danas je, kaže, puno jasnije i preciznije a tome u prilog govori i materijal Transparency Internationala u kojem se govori o vrlo visokim ocjenama kada je riječ o kontroliranju financiranja političkih stranaka u RH.
Saborska oporba: Vlada uporno ignorira državnu reviziju
Financijskom revizijom političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave izabranih s liste grupe birača obuhvaćeni su subjekti koji su u 2013. godini ostvarili prihode iznad 100.000 kuna, a to su 13 parlamentarnih i 16 izvanparlamentarnih političkih stranaka, šest nezavisnih zastupnika i dva člana predstavničkih tijela lokalnih jedinica.
Pitanje deficita
Također je obavljen i uvid u financijske izvještaje za 2013. godinu za 102 izvanparlamentarne političke stranke i 665 članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica po prestanku mandata.
Revizijom političkih stranaka izraženo je 12 bezuvjetnih, 15 uvjetnih i dva nepovoljna mišljenja (za Autohtonu Hrvatsku seljačku stranku i Nezavisnu listu Stipe Petrine).
Ukupni prihodi revizijom obuhvaćenih političkih stranaka su iznosili 129,9 milijuna kuna od čega se najveći dio odnosi na prihode iz državnog i lokalnih proračuna, a rashodi su iznosili 144,1 milijun kuna.
"Zadivljujuće je da su od prihoda od 130 milijuna veći rashodi i iznose 144 milijuna, pa se mi onda čudimo kako nikako smanjiti budžetski deficit. Nitko ga ne želi smanjiti, pa ga ne žele smanjiti ni političke stranke. U maniri dobrog gospodara trošiš ono što imaš u džepu", rekao je Nikola Vuljanić (Klub Nezavisnih ljevičara).
Govoreći o utvrđenim nepravilnostima Vuljanić je rekako kako neke od stranaka nisu našle za shodno donijeti bilo kakav akt o etičnosti rada u stranci, a upozorio je i na utvrđene nepravilnosti koje se odnose na nelegalne donacije u prihodima.
"Državna revizija ustanovila je da neke političke stranke primaju zabranjene donacije i to od lokalne samouprave i na način da mimo zakona na raspolaganju imaju korištenje poslovnog prostora bez naknade što se izrijekom smatra zabranjenom donacijom. Dakle, općina, grad i županija političkoj stranci ne smije dati na korištenje poslovni prostor bez naknade. A iz ovog izvješća je vidljivo da tri političke stranke u Hrvatskoj koriste zakonom zabranjene donacije, a to su Hrvatska seljačka stranka, Hrast i Hrvatska zora", rekao je Laburist Dragutin Lesar.
Lakoća nicanja političkih stranaka
Silvano Hrelja (HSU) upozorio je na, kako je rekao, lakoću osnivanja političkih stranaka.
"Nama se stranke osnivaju tako da netko može iz telefonskog imenika prepisati 100 imena, falsificirati potpise, predati u Ministarstvo uprave zahtjev za registraciju, a da to nitko ne provjerava i stranka će sa 100 ljudi biti registrirana. Svjedoci smo da se registrirao BUZ (Blok umirovljenika zajedno) koji izvorno nije imao svoje članove nego su ga osnovali članovi drugih stranaka umirovljeničkih koje su ranije bile registrirane", ustvrdio je Hrelja.
"Ministarstvo uprave ne može prihvatiti i upisati u registar 100 ljudi koje ćete vi prepisati iz telefonskog imenika i to ne ide baš tako, a kako se dogodilo da se uz vašu stranku osnuje još neka koja za članove ima umirovljenike ili predmet poslovanja koji se bavi uglavnom umirovljenicima to je drugi par rukava i to sa registracijom političkih stranaka nema veze", uzvratio mu je HDZ-ov Mlakar.
"U izvješću je bitno da je izraženo 12 bezuvjetnih, 15 uvjetnih i dva nepovoljna mišljenja, i s time ne možemo biti zadovoljni, zato što ta mišljenja pokazuju da je u odnosu na prethodnu godinu tek jedan subjekt iz uvjetnog prešao u bezuvjetno mišljenje, dok je s druge strane od onih subjekata koji su u prethodnoj godini imali bezuvjetno mišljenje njih dvoje za 2013. godinu dobilo ipak uvjetna mišljenja. To definitivno pokazuje da u 2013. u odnosu na prethodnu godinu nije došlo do poboljšanja kvalitete financijskog poslovanja naših političkih stranka", zaključio je SDP-ov Peđa Grbin.
Prozivke prema Vladi
Zastupnici su objedinjeno raspravili i izvješća o reviziji učinkovitosti osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona, o reviziji učinkovitosti postizanja rezultata i ostvarivanja ciljeva poslovanja trgovačkih društava u vlasništvu jedinica lokalne i područne samouprave te o obavljenoj reviziji učinkovitosti sustava javne nabave u trgovačkim društvima u vlasništvu RH.
HDZ-ov Branko Bačić prozvao je vladu jer, tvrdi, ne prepoznaje važnost gospodarenja otpadom te nije donijela ni jedan strateški dokument o gospodarenju otpadom. Od planiranih 13 centara gospodarenja otpadom tek su tri u realizaciji, kazao je Bačić koji sumnja da će vada uspjeti ispoštovati poglavlje 27 o okolišu.
Da bi to ispunila, ističe, treba 10 milijardi eura i do 2018. sanirati sva odlagališta te uspostaviti centre gospodarenja otpadom.
Damir Rimac (SDP) poručio je kako je novi plan gospodarenja otpadom u izradi.
Izvješće Odbora za predstavke i pritužbe za 2013. o kojima su večeras kratko, raspravili zastupnici pokazuje da je taj odbor održao četiri sjednice, da je obrađen 491 predmet od čega je zaprimljeno 404 nove predstavke i pritužbe pisanoga sadržaja.
Uz 404 nova predmeta obrađena su 73 predmeta zaprimljena u 2012. godini i 14 predmeta prenesenih iz prethodnih godina koji nisu bili obrađivani, te je postupanje po istima nastavljeno i u 2013.
Od ukupnog broja predstavki i pritužbi 216 ih je bilo iz područja pravosuđa i uprave, 121 iz područja stambene, komunalne i imovinskopravne problematike, 37 iz područja rada i radnih odnosa, 100 sa socijalnom i zdravstvenom problematikom te iz područja zaštite obitelji, a 17 predstavki i pritužbi iz ostalih podrucja.
Predsjednik tog saborskog odbora Dinko Burić požalio se na ograničene mogućnosti konkretnog rješavanja predstavki i pritužbi, ali i na nedovoljan broj kadrova za rješavanje predmeta. Posebno je izdvojio i izostanak očitovanja nadležnih institucija na pisane zahtjeve Odbora. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook