Vlada je, naime, u nacrtu ustavnih promjena o kojima raspravlja Sabor predvidjela da se na tom referendumu odlučuje većinom birača koji su glasovali u Hrvatskoj, uz uvjet da mu je pristupila većina od ukupnog broja birača. 'Počeli ste stvarati, neću reći Frankensteina, ali jednu malu alkemiju', komentirao je Zoran Milanović (SDP). 'Već se u startu zaplićemo pokušavajući obrazložiti što je većina, koja većina treba i gdje je prebivalište. Jučer je na Odboru za Ustav predloženo novo rješenje, koje po prvi puta, kad je biračko pravo posrijedi, u Ustav uvodi pojam prebivališta', ustvrdio je Milanović.
>> Kosor naglasila nužnost izmjena ustava za ulazak RH u EU
HDZ je optužio za neprincipijelnost, jer se takvo rješenje ne primjenjuje u drugim izbornim procesima. Protiv vladina rješenja za referendum je i Vesna Pusić (HNS). 'Ovo rješenje samo po sebi pokazuje da nešto nije u redu s našim popisima birača i modelom glasovanja na izborima za parlament i za predsjednika Republike', rekla je Pusić. Smatra da je po predloženim kriterijima nemoguće provesti referendum, jer bi na njega moralo izići više od 2,5 milijuna birača. 'Ova formulacija može značiti da se od državljana koji ne žive u Hrvatskoj traži da izađu na izbore, jer je neophodno da izađu, ali se njihovi glasovi neće brojati, ili da se ljudi bez prebivališta u Hrvatskoj izjašnjavaju u diplomatskim ili konzularnim predstavništvima, što u prijevodu znači da blizu 300 tisuća ljudi mora izići na izbore u jednom veleposlanstvu i dva konzulata u BiH', upozorila je Pusić.
Zastupnici nacionalnih manjina nisu primijetili da Roma nema u preambuli Ustava, a bili su na sastanku vladajuće koalicije. O čemu su onda pričali? 'Glasovanje mrtvih duša'
Uvjerena je i da je vlada time priznala da način na koji na izborima glasuju hrvatski državljani u inozemstvu nije dobar te da ostavlja prostor za manipulaciju i 'glasovanje mrtvih duša'. Zatražila je zato da se propiše jednak princip za glasovanje na referendumu i na izborima za Sabor i predsjednika Republike. Vladimir Šeks odbacio je tumačenja da se vladinim prijedlogom instrumentalizira dijasporu. 'Krajnje je nekorektno što se u dijelu javnosti iznosilo da se dijaspora želi instrumentralizirati i manipulirati. Nema govora da bi oni morali dolaziti u Hrvatsku glasovati na referendumu, ili da bi im se uskraćivalo pravo glasa, bilo u Hrvatskoj bilo na biračkim mjestima izvan RH', rekao je Šeks. 'Ne radi se o nikakvom čudnovatom kljunašu, nego o mogućoj varijaciji koju imaju brojne druge europske zemlje', dodao je.
Šeks je odbacio i tumačenje da je jučer na sjednici Odbora za Ustav predložio vezivanje biračkog prava uz prebivalište. Objasnio je da traži najlakši način za provedbu referenduma, s obzirom na visoku apstinenciju birača izvan Hrvatske na dosadašnjim izborima, na koje u prosjeku izlazi 25 posto tih birača. Naglasio je i da su brojne druge zemlje za referendum imale i blaže pragove te da je u nekim slučajevima bila dovoljna većina birača koji pristupe referendumu, bez dodatnih uvjeta. Zastupnici danas raspravljaju samo o vladinu prijedlogu, a na još jednoj raspravi o ustavnim promjenama raspravljat će se o oporbenom prijedlogu. Taj prijedlog još nije objavljen, no Milanović je danas zatražio da u Preambulu Ustava uđu sve nacionalne manjine.
HDZ-ovih saveznika Roma nema u preambuli Ustava, upozorila oporba
Nevjerojatnim je ocijenio da zastupnici nacionalnih manjina, kako tvrdi, nisu primijetili da u Preambuli nema Roma i da su ulazak te nacionalne manjine u Ustav zatražili tek kad su na to upozorili oporbeni čelnici. 'Vladajuća koalicija imala je sastanak sa svojim partnerima, o čemu su oni pričali?', upitao je Milanović. Usprotivio se i vladinu prijedlogu ublažavanja uvjeta za slanje vojske preko hrvatskih granica.Objasnio je da NATO od Hrvatske ne traži takvu promjenu, da je riječ o hrvatskoj tradiciji i ustavnoj praksi te da se nikad nije dogodilo da netko u Saboru opstruira slanje vojske u mirovne misije. Založio se da se Ustavom propiše i da je za odluku o slanju vojske izvan teritorija Hrvatske potrebna prethodna suglasnost vrhovnog zapovjednika OS RH, odnosno Predsjednika Republike.
Milanović je upozorio i da je vlada predvidjela da se u Ustavu izrijekom navede glavni državni revizor, ali ne i guverner HNB-a, što smatra nelogičnim, budući da je funkcija guvernera važnija od funkcije revizora. Podsjetio je i da je SDP prije dvije godine zatražio ukidanje zastare za pretvorbeni i privatizacijski kriminal. 'Taj je prijedlog SDP detaljno razradio i dao u proceduru prije dosta vremena. Drago mi je da je Vlada konačno prihvatila takvo stajalište, ali predloženo rješenje i obrazloženje je nedovoljno', ocijenio je Milanović, ocijenivši da 'jedna štura rečenica' ne jamči procesuiranje pretvorbenog kriminala. Vesna Pusić traži, pak, da se obvezno obrazovanje propiše na najmanje 11 godina, te da se osigura parlamentarni nadzor nad radom vladinih predstavnika u tijelima EU. Zatražila je i da se Ustavom manjinama zajamči dodatno pravo glasa, a Milorad Pupovac (SDSS) založio se da se o tome zaključkom očituje Sabor, prije donošenja ustavnih promjena. (Hina)
