Zakonom o mirovinskom osiguranju nastoji se mirovinski sustav učiniti dugotrajno održivim, a umirovljenicima osigurati primjereniju zaštita od rizika siromaštva, pri čemu se od 2031. predlaže povećanje životne dobi za umirovljenje.
Pročitajte i ovo
Uvodno prijedlog zakona je obrazložio ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Rekao je da novi Zakon treba uspostaviti održiv mirovinski sustav te u otežanim gospodarskim uvjetima i uz nepovoljna demografska kretanja trasirati razvoj mirovinskog sustava u sljedećih 20 do 50 godina.
>>Obustavlja se isplata 50.000 mirovina, u istragu se uključuju policija i DORH
'Ovaj zakon trasira puteve kojim se mirovinski sustav treba kretati. Ja bih se osvrnuo na to što se u Hrvatskoj danas dešava. U Hrvatskoj imamo starenje stanovništva. Europa stari, stari i Hrvatska. Naša karakteristika je da imamo staro stanovništvo. Prosječna dob stanovništva je 41 godina', rekao je Mrsić.
'Imamo nepovoljnu demografsku sliku. Što to znači za tržište rada? Mi bismo trebali imati preko 2 milijuna zaposlenih. Nama je cilj da dođemo do tog broja, a to osigurava stabilnost mirovinskog sustava. Idealno bi bilo da dvoje radi, a jedan je u mirovini', dodao je ministar.
'Na tržištu rada bit će otvoreno više od 370 tisuća radnih mjesta tamo 2040. i 2050., a nama će trebati, ako ne napravimo pomake i u dužem ostanku u radnom odnosu, dužem odlasku u mirovinu, dakle produženjem dobi za odlazak u mirovinu, 370 tisuća novih radnika u Hrvatskoj', rekao je Mrsić.
Predloženi bi zakon, kazao je, trebao osigurati solidarnost i pravednost, a mirovine bi trebale biti primjerene za održavanje životnog standarda. Cilj je, naglasio je, osigurati i zdrave javne financije te povećati sigurnost kapitaliziranih i privatnih mirovinskih osiguranja. Po njegovoj ocjeni tijekom zadnjih desetak godina, otkada je uspostavljen trostupni mirovinski sustav, nisu napravljeni pomaci kako bi on bio održiv.
'Izdvajanje za II mirovinski stup ostalo je na 5 posto, a trebalo je imati hrabrosti i odlučiti se za povećanje izdvajanja za njega 2006.,2007. i 2008., kada je bilo prostora, no to se nije napravilo, a posljedice se osjećaju i danas', rekao je Mrsić.
Najniža mirovina zamjenjuje se institutom minimalne mirovine za korisnike koji ostvaruju mirovinu nakon stupanja na snagu novog zakona, a koja se određuje povoljnije u odnosu na najnižu mirovinu. Osiguranici se stimuliraju na duži ostanak na tržištu rada i ostvarivanje mirovine u starijoj životnoj dobi, te se predlaže određivanje postotka povećanja polaznog faktora za starosnu mirovinu ovisno o navršenom mirovinskom stažu.
Uvodi se i novo pravo na prijevremenu starosnu mirovinu za osiguranika koji je nakon prestanka osiguranja zbog stečaja neposredno prije ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu, proveo u neprekidnom trajanju najmanje dvije godine kao nezaposlena osoba prijavljena na zavodu za zapošljavanje.
'U dogovoru s Poštom umirovljenicima će se i dalje isplaćivati mirovina putem pošte, ali svi novi umirovljenici mirovine će dobivati na tekući račun', istaknuo je Mrsić.
Hrvatska, napomenuo je, slijedi europske demografske trendove tako da na sto osoba dolazi 25 osoba u dobi od 65 godina, a prema projekcijama do 2050. drastično će se smanjiti broj radno sposobnog stanovništva.
Na uvodno izlaganje ministra Mrsića, repliku je imao laburist Branko Vukšić. 'Što to znači mirovinski održiv sustav?', zapitao se Vukšić. Na njega se nadovezao HDZ-ov Goran Marić. 'Mirovinski sustav uopće nije sustav jer ne funkcionira obzirom da konstantno nedostaje 50 posto sredstava potrebnih za njegovo funkcioniranje', ustvrdio je Marić.
'Imali ste vremena, pa zašto vi niste uredili sustav' odgovorio mu je Mrsić.
Slikoviti Marasović
'Ministre vi morate otvoriti u slijedeće dvije godine 350 tisuća radnih mjesta. Ako Hrvatska to ne napravi mi smo gotovi. Mi ćemo biti do tada svi mrtvi. Evo, makar mi iz Splita ovdje. Neće nas imati tko pokopati. I treba već dovesti Filipince jer su sličnog svjetonazora. Hrvatska će preživjeti, ali ova generacija mora dobiti svoje mjesto pod suncem. Moramo sljedeće razdoblje iskoristiti za otvaranje novih radnih mjesta', rekao je HDZ-ov Dujomir Marasović.
'To nije mirovinski sustav. Već par godina se raspravlja o tome je li II. mirovinski stup potreban, a ništa se nije poduzelo. Znači, ne može se govoriti niti o mirovinskoj reformi', poručio je HDZ-ov Goran Marić.
>>Alarmantno stanje: Nedostaje stručnjaka za psihofizičko stanje radnika
Prema prijedlogu Zakona, u razdoblju od 2014. do 2030. godine zadržali bi se isti uvjeti starosne dobi za stjecanje starosne i prijevremene starosne mirovine za žene koji su propisani važećim zakonom. Za muškarce bi sve do 2030. godine ostali sadašnji uvjeti starosne dobi od 65 godina života, a od 1. siječnja 2031. godine nadalje postupno bi se povećavala starosna dob za stjecanje prava na prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu po tri mjeseca svake godine, zaključno do 2037.
Slijedom toga bi se, počevši od 1. siječnja 2038. godine, pravo na starosnu mirovinu stjecalo sa 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a pravo na prijevremenu starosnu mirovinu sa 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža.
Za osiguranike koji imaju 60 godina života i 41 godinu radnog staža, Vlada predlaže odlazak u punu starosnu mirovinu bez penalizacije. Također se uvodi institut pune starosne mirovine, sa 65 godina života i 35 godina mirovinskog staža, uz prijelazne odredbe za žene. (Hina/V.Š.)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
