'Izumiremo, Hrvatska treba izdvajati barem 5.000 eura za svako dijete'

Demografski je problem Hrvatske prevelik i ne može ga zaustaviti niti jedna mjera sama po sebi, tvrdi Stjepan Šterc, ugledni hrvatski demograf i profesor na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.

Profesor Stjepan Šterc kaže kako političari napokon moraju shvatiti da je problem demografske revitalizacije Hrvatske nakon gospodarstva drugog reda veličine značenja te da trebaju pokazati hrabrost i postaviti tu problematiku u temelj gospodarskog, društvenog i ukupnog razvoja Hrvatske. Treba nam, kaže, sustav mjera koje moraju zahvatiti niz djelatnosti - od zdravstva, školstva, zapošljavanja, poljoprivrede, do pravnog, socijalnog i gospodarskog sustava i definirati obaveze gotovo svakog segmenta uprave.

Porazne brojke - alarm za uzbunu

Pročitajte i ovo GDJE SE NAJVIŠE ŽENI I RAĐA U HRVATSKOJ ? "Moram priznati da je u dvije godine u Hrvatskoj nestalo oko 33-34.000 ljudi'' Struka o pripajanju demografije socijali Šterc: To nije socijalno pitanje, to je pitanje domovinske sigurnosti!

Hrvatska se nalazi među 11 zemalja svijeta koje bi do 2050. godine mogle izgubiti više od 15 posto stanovništva. U 2015. u Hrvatska je imala 4,2 milijuna stanovnika, od čega su gotovo 2,2 milijuna žene. Predviđa se da bi Hrvatska 2030. mogla pasti na 3,97 milijuna stanovnika, 2050. na 3,55 milijuna, a 2100. na svega 2,61 milijun.

tri vijesti o kojima se priča Na sjeveru Hrvatske Pucao u nevjenčanu suprugu i njezinu sestru: Jedna žena preminula, ubojica u bijegu Upitna kvaliteta Nove kuće se raspadaju: Banovina je obnovljena, ali - kako? Provjereno istražilo stanje na terenu nova obveza Velika promjena za strane radnike! Vlada donosi novi zakon: "Oni koji imaju kontakt s ljudima morat će..."

Hrvatska će tako do 2050. izgubiti 686.000 tisuća stanovnika, tj. 16,2 posto. Uz starenje stanovništva 2050. godine ovim će tempom Hrvatska ostati na 46,9 posto stanovnika starijih od 60 godina.

Da je zaista vrijeme da se nešto ozbiljno pokrene pokazuju i najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku koji su i više nego alarmantni. Naime, u prošloj je godini rođeno najmanje djece otkad postoji statistika. U 2015. je rođeno samo 38.142 djece, što je 1.454 rođenih manje nego godinu prije. Umrlih je pak, bilo 17.500 više nego rođenih. Dakle, Hrvatska je prošle godine imala 4.210.700 stanovnika, što je 27.700 stanovnika manje nego 2014. godine. Stanovništvo Hrvatske već se od kraja 60-ih godina prošlog stoljeća reprodukcijski ne obnavlja jer od tada žene rađaju prosječno manje od dva djeteta u svojoj fertilnoj dobi. Od 1991. do danas imamo konstantni prirodni pad stanovništva.

Ne treba biti vrhunski matematičar da se shvati da Hrvatska izumire. Uz drastičan pad nataliteta, staro stanovništvo, financijsku i socijalnu nesigurnost te masovno iseljavanje 'trbuhom za kruhom' alarmantna predviđanja postat će hrvatska stvarnost. Hrvatski demografi već godinama upozoravaju da je pad nataliteta gorući problem i da nema vremena za čekanje. O tome, jasno je svima, ovisi budućnost cijelog naroda.

'Nije to više pitanje političke opcije ili političkog stava, nego državno strateško pitanje koje se može i mora rješavati samo na osnovu znanstvenih i logičkih zakonitosti. Osim toga, već je napisan i obrazložen model po kojem se za proces takvog značenja za budućnost Hrvatske treba izdvajati barem 5.000 eura za svako rođene dijete i oko 3-4 posto državnog proračuna. Pa neka savjetnici zastupnika, premijera i ministara počnu čitati i sukladno tome savjetovati ljude koje donose strateške odluke u interesu ove zemlje ili neka ih ne plaćaju. Mjeru od 1.000 eura treba shvatiti kao poticaj, kao početak, kao potvrdu razumijevanja, kao dobrodošlu, kao konačno razumijevanje težine problematike i brojki Državnog zavoda za statistiku koje nas opominju. Pa znate li što znači prirodni pad od preko 17.000 osoba, a pogotovo njegovo povećanje za 55 posto u samo jednoj godini? Ne znaju samo ini kojima do hrvatske budućnosti nije stalo', ističe profesor Šterc.

Sramotno male rodiljne naknade

Visina naknade za obvezni rodiljni dopust, koji se otvara 28 odnosno 45 dana prije termina za porođaj i traje do navršenih 6 mjeseci djeteta, iznosi 100 posto od osnovice za naknadu plaće, pod pretpostavkom da se radi o punom radnom vremenu. Dakle, 6 mjeseci roditelj ima pravo na punu plaću, no to se drastično mijenja kada dođe drugih 6 mjeseci. Tada će roditelj dobiti tek 2.660 kuna, a ako se radi o trećem djetetu ili blizancima i odluči ili je pak primoran ostati i duže od godinu dana, primat će naknadu od 1.663 kune mjesečno, kao da je nezaposlen. Što obitelj s troje ili više djece može učiniti s 1.663 kune?

'Ove brojke samo potvrđuju kako nam nije stalo i posljedica su među resornog sterilnog dogovaranja o odgovornosti. Pa Crna Gora je mogla donijeti odluku o osiguranoj egzistenciji za obitelji s troje djece, a mi ne možemo koji smo u demografskom slomu i goroj situaciji, a budućnost da i ne spominjem. Svi pitaju otkuda sad novac za to, a ja pitam zašto silne milijarde trošimo na nebitne ili manje bitne stvari od demografske revitalizacije i zašto konačno ne donosimo odluke u interesu hrvatske budućnosti, bez obzira kome se to sviđa ili ne. Pitanje je samo hrabrosti i razumijevanja reda veličine značenja. Moramo uvesti dodatne poticaje, selektivno s obzirom na cenzus i obiteljsku brojnost, pa do statusa s troje i više djece.', tvrdi profesor Šterc. 

Unatoč tomu što su rodiljne naknade male, prema statističkim podacima u Hrvatskoj zaposlene žene rađaju čak 4 puta više od nezaposlenih, dok je je primjerice, u Njemačkoj, Irskoj i skandinavskim zemljama obrnuto - tamo nezaposlene majke rađaju 3 puta više od zaposlenih.

'To je zato što nema selektivnog pristupa zaposlenosti i zato što su radna prava žena neusporediva s hrvatskim. Zato što je sigurnost majki jasno definirana. Zašto se uostalom i formira državni proračun? Zato da bi bio investicijski za stranačke i političke sljedbenike ili zato da se osigura sigurnost populacije koja ga i formira? Zato i tvrdim kako je najveća kriza u Hrvatskoj način upravljanja s hrvatskim potencijalima u kojem nema dosljednosti, strategije, planske budućnosti, hrabrosti i stručnosti. Kad to promjenimo nekoliko strateških odluka može donijeti izvjesnu hrvatsku budućnost', smatra demograf.

Zaboravljen Zakon o statusu roditelja odgajatelja

Vrijeme je, kaže profesor Šterc, da Vlada napokon iz ladice izvadi Zakon o statusu roditelja odgajatelja. Tim bi zakonom, koji nikad nije dospio u Sabor iako se o njemu predizborno priča već 20 godina, pravo na novčanu naknadu u visini prosječne mjesečne neto plaće mogli imati majke ili očevi s najmanje četvero djece mlađe od 18 godina, majke ili očevi koji nisu zaposleni i koji od samostalnog rada mjesečno zarade manje od prosječne mjesečne plaće. Roditelj odgajatelj morao bi biti hrvatski državljanin s prebivalištem u Hrvatskoj od najmanje 10, a uz novčanu naknadu, roditelj odgajatelj imao bi pravo i na mirovinsko osiguranje i zdravstvenu zaštitu do punoljetnosti najmlađeg djeteta.

'To se sada treba odnositi već od trećeg djeteta zato što je od tog prijedloga prošlo 20 godina, a u tih 20 godina demografska slika Hrvatske je postala toliko negativna da ugrožava bilo kakav održivi razvitak, sve sustave u zemlji i postaje kočnica gospodarskog i ukupnog razvitka Hrvatske', napominje Šterc. Valjda će ga u Vladi netko napokon i čuti...