Visoko iznad Zemljine površine, na visini od 100 do 600 kilometara, nalazi se sloj Zemljine atmosfere zvan termosfera, koji je zapravo rijedak sloj plina, i koji je nedavno naprosto kolabirao i sad se polako počeo obnavljati, otkrivaju znanstvenici na NASA-inoj platnoj listi.
Pročitajte i ovo
'To je najveća kontrakcija termosfere u posljednjih 43 godine. To je rekord našeg svemirskog doba', istaknuo je John Emmert, autor izvješća u kojem je otkriće objavljeno, u znanstvenom žurnalu Geophysical Research Letters.
Znanstvenici su otkrili kako se kolaps termosfere dogodio između 2008. i 2009. godine, u trenutku najvećeg solarnog minimuma, što je znanstvenike pomalo iznenadilo. Ono što im nije jasno, jest da je magnituda kolapsa dva do tri puta veća od vrijednosti koja bi se mogla objasniti solarnom aktivnošću.
60 posto kolapsa je nepoznanica
'Nešto se tu događa što mi zasad ne razumijemo', dodaje Emmert. Termosfera je dio Zemljinog omotača kroz koji prolaze meteori, u kojem se javlja aurora borealis i australis te konačno, i svi umjetni sateliti lansirani sa površine Zemlje. Možda i bitnije od toga, to je ujedno i prva granica obrane i prvo mjesto kontakta solarne radijacije s našom planetom.
Zadaća termosfere jest presretanje ekstremnih ultraljubičastih fotona sa Sunca, prije nego li se oni probiju do površine Zemlje. kad je solarna aktivnost velika, ti fotoni zagrijavaju termosferu, uzrokujući njezino bujanje te rast temperature do 1127 stupnjeva Celzija. Kad je solarna aktivnost slaba, događa se upravo suprotno.
Nedavno se još i naveliko pisalo o tome što se događa sa našim Suncem i odsutnosti solarnih pjega na njemu, kao i solarnih baklji. Razdoblje u kojem je to najviše zamijećeno bio je 2008. i 2009. godine. Prema Emmertu i njegovim kolegama, niska aktivnost Sunca objašnjava tek 30 posto kolapsa termosfere. Višak CO2 na to dodaje još nekih 10 posto objašnjenja, no što je s preostalih 60 posto?
Znanstvenici upravo traže objašnjenje za to. 'nastavit ćemo motriti situaciju', zaključio je Emmert i dodao kako je smanjena solarna aktivnost pri kraju te da je porast ultraljubičastog zračenja u uzlaznoj putanji, što rezultira bujanjem termosfere.
