Britanski i brazilski znanstvenici "otkrili su povezanost između emisije sumpornog dioksida nastalog izgaranjem ugljena i povećanja temperature na površini Atlantskog oceana u tropskom području", ističe se u priopćenju Matthewa Collinsa iz Meteorološke službe Hadley u Velikoj Britaniji.
Pročitajte i ovo
Aerosoli su mikročestice koje nastaju prirodnom aktivnošću (vulkana, vatre...) ili izgaranjem. Njihov utjecaj na klimu ostaje jedna od najvećih nepoznanica u izradi modela klime. One imaju još nedovoljno poznatu ulogu u apsorpciji ili reflektiranju sunčevih zraka, stvaranju oblaka i padalina.
"Naše simulacije pokazuju da će se područje sjevernoga dijela Atlantskog oceana zagrijati brže nego njegov južni dio, zbog čega će se interopska zona konvergencije premjestiti prema sjeveru, dok u razdoblju između srpnja i listopada u zapadnom dijelu Amazone neće biti kiša", napisali su znanstvenici za Nature.
Godine 2005. Amazona je doživjela najjaču sušu u posljednjih stotinu godina. U sušnom razdoblju (od srpnja do listopada) razina vode toliko se spustila da je plovidba nekim rijekama prekinuta.
"Oko 2025., takva bi se suša mogla događati svake druge godine, a 2060. devet od deset godina", tvrdi Collins. Amazona zadržava približno desetinu ugljičnoga dioksida. Svaka promjena njezine vegetacije ima posljedice za cijeli planet, koji je suočen s povećanjem koncentracije stakleničkih plinova, a posebno ugljičnog dioksida u atmosferi.
