Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Smanjena razina aerosola u zraku i klimatsko zagrijavanje povećaju mogućnost suše u Amazoni, pokazala je studija objavljena u časopisu Nature.


Britanski i brazilski znanstvenici "otkrili su povezanost između emisije sumpornog dioksida nastalog izgaranjem ugljena i povećanja temperature na površini Atlantskog oceana u tropskom području", ističe se u priopćenju Matthewa Collinsa iz Meteorološke službe Hadley u Velikoj Britaniji. 

Vezani članci Snimke iz svemira požara u Amazoni (Foto: NASA) Brazilski vojni zrakoplovi spašavaju "pluća Zemlje" Požar u Brazilu, ilustracija (Foto: AFP) Znantvenici tvrde: Iza požara u Amazoniji krije se međunarodna glad za govedinom i sojom

Aerosoli su mikročestice koje nastaju prirodnom aktivnošću (vulkana, vatre...) ili izgaranjem. Njihov utjecaj na klimu ostaje jedna od najvećih nepoznanica u izradi modela klime. One imaju još nedovoljno poznatu ulogu u apsorpciji ili reflektiranju sunčevih zraka, stvaranju oblaka i padalina. 

"Naše simulacije pokazuju da će se područje sjevernoga dijela Atlantskog oceana zagrijati brže nego njegov južni dio, zbog čega će se interopska zona konvergencije premjestiti prema sjeveru, dok u razdoblju između srpnja i listopada u zapadnom dijelu Amazone neće biti kiša", napisali su znanstvenici za Nature. 

Godine 2005. Amazona je doživjela najjaču sušu u posljednjih stotinu godina. U sušnom razdoblju (od srpnja do listopada) razina vode toliko se spustila da je plovidba nekim rijekama prekinuta. 

"Oko 2025., takva bi se suša mogla događati svake druge godine, a 2060. devet od deset godina", tvrdi Collins. Amazona zadržava približno desetinu ugljičnoga dioksida. Svaka promjena njezine vegetacije ima posljedice za cijeli planet, koji je suočen s povećanjem koncentracije stakleničkih plinova, a posebno ugljičnog dioksida u atmosferi.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju