Vrlo detaljnu fotografiju koju je objavila američka svemirska agencija, MRO je snimio 19. veljače i jedna je od 2.400 snimljenih slika.
Pročitajte i ovo
"Fantastično je vidjeti nešto dinamično na Marsu, planetu gdje se sve ono što vidimo nije promijenilo milijunima godina", kazala je Ingrid Daubar Spitale sa sveučilišta u Arizoni, zadužena za usmjeravanje kamera MRO-a.
"Otkriće lavina je potpuno neočekivano", dodala je.
Crvenkasti geološki slojevi na Marsu, bogati vodenim ledom, tvore kosu padinu visine 760 metara, no znanstvenici ne znaju što je pokrenulo kretanje leda. Nadaju se bi se voda iz ledenih blokova mogla osloboditi i promijeniti svoje stanje iz krutog u plinovito. Time bi se, tvrde znanstvenici, možda mogao razumjeti jedan dio ciklusa vode na Marsu.
Površinska temperatura na Marsu iznosi od -125°C do 22°C, zavisno od izmjene dana i noći te godišnjeg doba.
Zimi na sjevernom i južnom polu temperature padaju ispod - 150°C, kada ugljikov dioksid prelazi u čvrsto stanje. Zbog toga nastaju polarne kape koje se sastoje od smrznutog ugljikovog dioksida, prašine i vodenog leda.
Ljeti se ugljikov dioksid isparava te ostaju polarne kape promjera od oko 400 km. Vjetrovi na Marsu dostižu 300 km/h, usljed čega nastaju goleme pješčane oluje koje mogu poprimiti planetarne razmjere. Vjeruje se da se Mars sastoji od tri sloja: stjenovite kore, plašta od silikatnih stijena, te krute željezne jezgre. Magnetsko polje je tisuću do deset tisuća puta slabije od Zemljina.
