Postojeća cjepiva protiv te bolesti, koja se prenosi raznim vrstama, postaju nedjelotvorna ako virus promijeni oblik, zbog čega Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) strahuje od razorne pandemije.
Svojom metodom Japanci ciljaju na unutrašnjost virusa, a ne na njegovu površinu, jer i u slučajevima mutacije, unutrašnjost virusa se rijetko mijenja, objasnio je Tetsuya Uchida, znanstvenik nacionalnog instituta za zarazne bolesti.
Po tom principu pacijentu se ubrizgava antigen kojeg upućuju liposomi, maleni masni mjehurići koji se koriste kao prijenosnici ljekovitih tvari.
"Naš cilj je spriječiti udvostručenje virusa kako bi postojali izgledi da to omogući stvaranje učinkovitog cjepiva protiv brojnih virusa gripe", objasnio je Uchida.
Znanstvenici su već izveli ohrabrujuće pokuse na miševima raznih tipova virusa ptičje gripe. Oni predviđaju da će uskoro pokrenuti testove na miševima kojima će transplantirati ljudske gene.
Ali Uchida je upozorio da će proći nekoliko godina do pronalaska učinkovitog cjepiva.
U ekipi znanstvenika se nalaze stručnjaci nacionalnog instituta za zarazne bolesti, znanstvenici s dva japanska sveučilišta i iz razvojnog laboratorija tvrtke kemijskih proizvoda NOF.
Nakon što se 2003. pojavila ptičja gripa, koja se prenosi na ljude, umrlo je više od 200 ljudi na svijetu od kojih polovica u Indoneziji, a brojne peradarske farme su desetkovane.
Većina do sada zaraženih ljudi živjeli su u kontaktu s peradi. WHO je upozorila da bi mutacija virusa mogla izazvati pandemiju s milijunima mrtvih u svijetu.
