Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Evolucijski genetičari dr. Tomislav Domazet Lošo i dr. Diethard Tautz s Max-Planckova instituta u Ploenu i zagrebačkog Instituta 'Ruđera Boškovića' otkrili su da većinu organizama na zemlji najvjerojatnije pogađaju slične genetske bolesti.


To navodi na zaključak da su genetske bolesti u čovjeka, zbog svoje povezanosti s drevnim, ali ranjivim i evolucijski slabo promjenjivim procesima, neizbježiva sastavnica života, priopćeno je danas iz Instituta 'Ruđera Boškovića'.

Vezani članci Slika nije dostupna Zeleni predali više od 11 tisuća potpisa protiv otpada na Ruđeru Slika nije dostupna Provalili u Institut Ruđer Bošković

To neočekivano otkriće objavljeno je u internetskom izdanju časopisa 'Molecular Biology and Evolution' i već je pobudilo zanimanje znanstvene javnosti. Osvrt na rad objavljen je i u uglednom časopisu 'New Scientist', što pokazuje da je riječ o vrlo zanimljivu otkriću.

Institut 'Ruđera Boškovića' podsjeća da je prošle godine odjeknula vijest o otkriću genomske filostratigrafije, metode za rekonstrukciju evolucijske povijesti koja je razvijena na tom institutu.

Napominje da, iako bi se moglo očekivati da su mnogi geni povezani s bolestima u čovjeka nastali relativno kasno u evoluciji, npr. pojavom prvih sisavaca, hrvatsko-njemački dvojac je otkrio da se golema većina tih gena pojavila u samim početcima života na Zemlji.

'Gotovo 60 posto gena povezanih s bolestima u čovjeka vuče podrijetlo od nastanka prvog života na Zemlji, a pojavom riba koštunjača prije otprilike 400 milijuna godina, više od 98 posto takvih gena već je stupilo na evolucijsku pozornicu', navodi se u priopćenju.

Nasuprot tim drevnim događajima evolucijske genetičare posebno je iznenadila činjenica da je zanemarivo malen broj gena specifičnih za sisavce uključen u genetske bolesti.

'Iako je otprije bilo poznato da se geni vezani za bolesti mogu naći u evolucijski udaljenim organizmima, kao npr. vinskoj mušici ili oblićima, Domazet Lošo i Tautz pokazali su prvi put na sustavan način da je to istina za golemu većinu gena povezanih s bolestima', naglašava se u priopćenju. Dodaje se kako trenutačno nije jasno zašto geni koji su nastali relativno nedavno u evoluciji, kao npr. oni koji su se pojavili kad i prvi sisavci, ne uzrokuju bolesti. Stoga, istraživački tim najavljuje daljnja istraživanja .

Institut 'Ruđera Boškovića' navodi da rezultati Domazeta Loše i Tautza imaju i neke praktične posljedice na biomedicinska istraživanja, jer će se, poznavajući te evolucijske pravilnosti, sada biti jednostavnije pronaći nove gene uključene u genetske bolesti. Isto tako, detaljno poznavanje funkcije gena u udaljenim organizmima, kao na primjer morskoj spužvi, može pomoći u razumijevanju nastanka genetskih bolesti u čovjeka.