To navodi na zaključak da su genetske bolesti u čovjeka, zbog svoje povezanosti s drevnim, ali ranjivim i evolucijski slabo promjenjivim procesima, neizbježiva sastavnica života, priopćeno je danas iz Instituta 'Ruđera Boškovića'.
To neočekivano otkriće objavljeno je u internetskom izdanju časopisa 'Molecular Biology and Evolution' i već je pobudilo zanimanje znanstvene javnosti. Osvrt na rad objavljen je i u uglednom časopisu 'New Scientist', što pokazuje da je riječ o vrlo zanimljivu otkriću.
Institut 'Ruđera Boškovića' podsjeća da je prošle godine odjeknula vijest o otkriću genomske filostratigrafije, metode za rekonstrukciju evolucijske povijesti koja je razvijena na tom institutu.
Napominje da, iako bi se moglo očekivati da su mnogi geni povezani s bolestima u čovjeka nastali relativno kasno u evoluciji, npr. pojavom prvih sisavaca, hrvatsko-njemački dvojac je otkrio da se golema većina tih gena pojavila u samim početcima života na Zemlji.
'Gotovo 60 posto gena povezanih s bolestima u čovjeka vuče podrijetlo od nastanka prvog života na Zemlji, a pojavom riba koštunjača prije otprilike 400 milijuna godina, više od 98 posto takvih gena već je stupilo na evolucijsku pozornicu', navodi se u priopćenju.
Nasuprot tim drevnim događajima evolucijske genetičare posebno je iznenadila činjenica da je zanemarivo malen broj gena specifičnih za sisavce uključen u genetske bolesti.
'Iako je otprije bilo poznato da se geni vezani za bolesti mogu naći u evolucijski udaljenim organizmima, kao npr. vinskoj mušici ili oblićima, Domazet Lošo i Tautz pokazali su prvi put na sustavan način da je to istina za golemu većinu gena povezanih s bolestima', naglašava se u priopćenju. Dodaje se kako trenutačno nije jasno zašto geni koji su nastali relativno nedavno u evoluciji, kao npr. oni koji su se pojavili kad i prvi sisavci, ne uzrokuju bolesti. Stoga, istraživački tim najavljuje daljnja istraživanja .
Institut 'Ruđera Boškovića' navodi da rezultati Domazeta Loše i Tautza imaju i neke praktične posljedice na biomedicinska istraživanja, jer će se, poznavajući te evolucijske pravilnosti, sada biti jednostavnije pronaći nove gene uključene u genetske bolesti. Isto tako, detaljno poznavanje funkcije gena u udaljenim organizmima, kao na primjer morskoj spužvi, može pomoći u razumijevanju nastanka genetskih bolesti u čovjeka.
