Upravo je nedostatak komunikacije i nedostatno informiranje
pacijenata bilo razlogom osnivanja Savjetovališta pri Klinici za
neurologiju i Hrvatske udruge bolesnika s poremećajima pokreta, stoji u osvrtu Vedrane Obućine u "Liječničkim Novinama".
Pročitajte i ovo
Virusi se brzo šire
Kako smanjiti broj bolesne djece? ''Četiri su najvažnije stvari, a ovo treba djecu posebno naučiti"
bizaran slučaj
Mjesecima patio od migrene, snimke mozga otkrile u čemu je problem: Za sve je kriv jedan obrok
Naime, upozorava dr. Hajnšek, u slijedećih 25 godina oko 20 posto hrvatske populacije bit će starije od 65 godina, a prema sadašnjim trendovima oko 12,5 posto tog starijeg dijela hrvatskog stanovništva imat će neki neurološki problem.
U Savjetovalištu takvi pacijenti i njihove obitelji od savjetodavnog tima, sastavljenog od internista, psihijatra, psihologa, dijetetičara, socijalnog radnika, fizioterapeuta i medicinske sestre, mogu dobiti odgovore vezane uz bolest, rehabilitaciju i način života.
Pacijent mora naići na integrativni pristup kakav nudi psihološka medicina, pojasnio je predstojnik Klinike za psihološku medicinu KBC-a Zagreb dr. Rudolf Gregurek.
Zbog straha, nevjerice i drugih psiholoških poteškoća, naglasio je, nužno je da pacijent aktivno, a ne pasivno sudjeluje u svojemu liječenju.
Deklaracijom potpisanom u travnju u New Delhiju upravo se traži sudjelovanje pacijenta u liječenju, istaknula je predsjednica Udruge bolesnika s poremećajima pokreta dr. Maja Relja.
U "Priručniku za Parkinsonovu bolest", američke udruge za
Parkinsonovu bolest, koji je u travnju predstavljen hrvatskoj stručnoj i laičkoj javnosti, preporučuju se i specijalne vježbe za poboljšanje kakvoće života oboljelih.