Tom kampanjom Hrvatsko društvo za hipertenziju upozorava javnost da prevelika konzumacija soli može uzrokovati niz bolesti, te potiče prehrambenu industriju da u svojim proizvodima smanji njezinu koncentraciju.
Pročitajte i ovo
Cilj je smanjiti unos kuhinjske soli u idućih pet do 10 godina sa sadašnjih 15 grama dnevno na preporučenih šest grama.
Po riječima dopredsjednika Hrvatskog društva za hipertenziju dr. Bojana Jelakovića, prvi korak u tim nastojanjima učinila je
prehrambena industrija Podravka koja je u mineralnoj vodi Studenac smanjila količinu natrija sa 812 miligrama u litri na 123 miligrama.
"Kampanju ćemo graditi na pozitivnim primjerima pa se nadamo da će i drugi proizvođači uvidjeti kako trebaju učiniti slično. Time će se ne samo pridonijeti smanjenju kardiovaskularnog rizika, rizika od osteoporoze, pojave bubrežnih kamenaca i nekih karcinoma, nego će se
uštedjeti znatan dio zdravstvenog proračuna koji će se moći usmjeriti tamo gdje zasad primarna prevencija nije moguća", ističe Jelaković.
Najveća opasnost od prekomjernog unosa soli vreba iz gotove i polugotove hrane, počevši od kruha. Veliki je problem što djeca već od predškolske dobi konzumiraju velike količine soli.
Primjerice, jedan hamburger sadrži sedam grama soli što je nekoliko puta više od ukupnih dnevnih potreba, pa tako djeca godišnje pojedu preko četiri kilograma soli.
Hrvatsko društvo za hipertenziju stoga će toj temi iduće godine posvetiti posebnu pozornost, kaže Jelaković.
Hrvatska kampanja za smanjenje unosa kuhinjske soli bit će
organizirana po uzoru na uspješne europske države poput Velike Britanije i Finske koje su krenule prije desetak godina pa sada ubiru prve plodove.
Prema njihovom iskustvu ključna su dva momenta - edukacija opće populacije o štetnosti prekomjernog unosa kuhinjske soli, u čemu su u tim državama glavnu ulogu odigrali mediji, te konstruktivna suradnja s prehrambenom industrijom.
