Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Pozitivno razmišljanje o izliječenju dok smo bolesni nerjetko zna izazvati vrlo pozitivan učinak na terapiju liječenja. Samim vjerovanjem da nam, primjerice neki lijek čini dobro, rezultira takozvanim placebo efektom. No, što kad se nad naše misli nadvije crni oblak sumnje? Što kad prevlada negativno, a ne pozitivno? Tad se nerijetko zna manifestirati takozvani nocebo efekt.


Termin nocebo u upotrebi je od 1961. godine, kada ga je Walter Kennedy odabrao kako bi označio negativni ekvivalent placebo fenomena i kako bi se lakše razlikovalo poželjne i nepoželjne efekte placeba. Riječ nocebo dolazi od latinskog nocere, što znači 'štetiti', dok placebo dolazi od latinskog 'placere', što znači 'sviđati se'. O učincima tog fenomena u medicini razgovarali smo s psihologinjom, prof. Brankom Bartolić. Već i samo porijeklo termina odaje dosta o fenomenu koji se iza njega krije, ističe naša sugovornica.

Vezani članci EUROPOL - zapljena \'\'koronalijekova\'\' i dopinga Uhićeno više od 540 ljudi, među njima i hrvatski državljani: Prodavali ''korona lijekove'' i doping, zaplijenjena roba vrijedna 63 milijuna eura Koronavirus u svijetu Moguće su "teške nuspojave" lijekova za koronavirus, tri sumnjive smrti u Francuskoj

>> Zašto piti lijekove u određeno vrijeme?

'Nocebo bismo, dakle, najbolje mogli opisati kao pojavu negativnih simptoma nakon upotrebe neke nedjelotvorne tvari, koji se javljaju zbog ispitanikovih negativnih očekivanja. Mogu ga izazvati nečija vlastita negativna očekivanja, ili negativne sugestije medicinskog osoblja vezane uz tvar/lijek koji uzima', pojašnjava prof. Bartolić.

Naša vlastita očekivanja najčešće stvaramo na osnovi dosadašnjih vlastitih iskustava, ali i nama poznatih iskustava drugih ljudi i to nije neuobičajeno ili većini nepoznato. Ako smo dosad znali razviti nuspojave na neki lijek koji smo morali uzimati, veće su šanse da ćemo te nuspojave očekivati i idući put kad budemo morali uzimati taj lijek, kaže Bartolić. 'Naše učenje ne mora uvijek biti nužno iskustvo na vlastitoj koži. Primjerice, ako vam prijateljica kaže da je od nekog lijeka razvila intenzivnu glavobolju, vjerojatno ćete se toga sjetiti u onom trenutku kada vam vaš liječnik propiše taj isti lijek, a iako njegovo djelovanje na vas može biti potpuno drugačije, već i sama napetost oko moguće pojave glavobolje, istu može i izazvati', dodaje.

Oprezno s čitanjem nuspojava

No, priča se širi i na druge lijekove. 'Bilo koji lijek koji nam liječnici prepisuju budi u nama sumnju. Palimo računalo i tražimo moguće simptome i iskustva drugih ljudi po internetu. Ova priča je sve češća i poznatija u posljednje vrijeme dostupnosti internetske razmjene informacija', upozorava psihologinja Bartolić.

Čitanje mogućih nuspojava lijeka te raznolikost mogućih neželjenih efekata s kojima se na taj način korisnici lijekova upoznaju, stvara sve više očekivanja od sve većeg broja mogućih negativnih učinaka. 'Naša pažnja sada nije usmjerena na pozitivne učinke lijeka, već razmišljamo samo o onim negativnima. Jasno da takvo što stvara kod nas osjećaj napetosti i straha i da je vjerojatnost da uistinu iskusimo neke od tih simptoma veća. Osim što na ovaj način ispitivanja i brige dovodimo svoje tijelo u stanje u kojem je podložnije neželjenim promjenama, osluškivanje našeg tijela čini nas preosjetljivima i na inače uobičajene, normalne tjelesne promjene kojima sada pridajemo preveliku pozornost i tumačimo ih kao neželjene. Jasno da ovakvo iskustvo rezultira strahom, koji ovaj krug čini zatvorenim', objašnjava prof. Bartolić.

Još jedno u nizu pitanja vezanih uz nocebo efekt dotiče se straha od toga da naše promišljanje i strahovanje nad mogućim negativnim simptomima može rezultirati nekom psihičkom bolešću, upozorava naša sugovornica. Neželjeni simptomi ne javljaju se, dakle, samo uz terapiju koja kod nas izaziva strah, već se mogu javiti već i na sam nagovještaj terapije. To jasno pokazuje koliko su takvi neželjeni simptomi psihogeno uvjetovani. Neznanstveni, no svijetu poznati primjeri, su i ektremni slučajevi utjecaja ljudog očekivanja na tjelesno stanje, poput 'voodoo smrti' ili pak, s druge strane, neobjašnjivih ozdravljenja od teških bolesti.

Strah od 'ludila'

'Ljudi često imaju strah da će ih njihova anksioznost dovesti do toga da 'polude' ili drugim riječima, obole od nekog 'ozbiljnijeg' psihičkog poremećaja. Ako primjerice osoba koja je inače izrazito anksiozna mora popiti lijek koji bi mogao imati neke neželjene učinke, ona će o tom lijeku puno više promišljati nego netko drugi. Samim time dovest će se u stanje još izraženije anksioznosti i sve veće podložnosti negativnim tjelesnim promjenama koje će tada jasno prepoznati kao neželjene učinke lijeka', kaže Bartolić.

'Liječnici i psiholozi s takvim se pacijentima redovito susreću. Najbolje što je moguće po tom pitanju učiniti kako bi se takvim pacijentima olakšalo je da ih se usmjeri na pozitivne učinke lijeka, te na činjenicu da se nuspojave od kojih oni strahuju javljaju uistinu rijetko. Liječnici su, jasno, dužni informirati svoje pacijente o mogućim neželjenim učincima lijeka, no još uvijek im i pored toga ostaje dovoljno prostora za ostvarivanje odnosa povjerenja s pacijentom, razbijanje straha od terapije u koju pacijenta uključuju i usmjeravanje na pozitivno, jer ne zaboravimo - baš kao što negativna očekivanja stvaraju neželjene učinke, tako i pozitivna očekivanja stvaraju pozitivne. Na nama je odluka u kojem smjeru ćemo pogledati. Snaga uma je veličanstvena, a moć našeg očekivanja i veća nego što to znanost u ovom trenutku može jasno opisati', zaključuje naša psihologinja.

Nocebo vs. Placebo

Već je svima dobro poznato što je to placebo efekt. Njega opisujemo kao pozitivan učinak neke farmakološki nedjelotvorne tvari, a koji se javlja na osnovi ispitanikovih pozitivnih očekivanja od te iste tvari. Na temu placebo efekta dosad su rađena brojna istraživanja i efekt je prilično populariziran, dok se o nocebo efektu dosad znatno manje istraživalo i pisalo.

Ako uspoređujemo nocebo efekt s placebom, treba istaknuti ih razlikuje smjer očekivanja i efekta. 'Kod placeba je taj efekt pozitivan, a kod noceba negativan. Samim time, i njihova je neurobiološka osnova slična, a ono što ih na neurobiološkoj osnovi razlikuje je dio koji je vezan uz strah, a koji se kod nocebo efekta javlja uz očekivanje neželjenih simptoma, ističe Bartolić.

Moć jednog i drugog dosad su znanstvenim istraživanjima dokazani i danas više nema sumnje u to postoji li ona uopće.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju