Kišne šume oko rijeke Amazone nestaju tolikom brzinom, da bismo za nekoliko godina mogli u potpunosti ostati bez njih, sve glasnije upozoravaju znanstvenici. Prema podacima koje je objavio brazilski INPA, zbog požara koji haraju Amazonom, gubitak kišne šume na području Amazone dvostruko je veći nego tijekom požara prošle godine.
Pročitajte i ovo
Iako znanstvenici već nekoliko godina upozoravaju na opasnosti koje prijete zbog gubitka kišnih šuma, nestanka staništa divljih životinja i njihovog istrebljenja, čini se da je u eri pandemije koronavirusa to upozrenje palo u drugi plan. A ne bi trebalo.
Naime, znanstvenici upozoravaju kako promjene u najvećem sustavu kišnih šuma direktno utječu na ljude i mogle bi biti izvor neke od budućih pandemija.
Promjene u najvećoj kišnoj šumi na svijetu tjeraju životinje, od šišmiša do komaraca, u nova područja, na kojima postoji veća šansa za interakciju s ljudima. To pak povećava rizik od prijenosa virusnih ili bakterijskih bolesti među vrstama, a onda i na ljude, upozorava Adalberto Luis Val iz Nacionalnog Instituta za istraživanje Amazone (INPA).
Dodaje kako organizmi koji su prisiljeni otići iz svog prirodnog staništa, naglo mijenjaju navike i prilagođavaju se novim staništima, a to bi se moglo pokazati ključnim za izbijanje novih bolesti i pandemija.
Institut Evandro Chagas, koji se bavi javnim zdravljem u Brazilu, identificirao je više od 200 različitih vrsta virusa koji se nalaze u području Amazone, a od kojih 37 može biti prenešeno na ljude, dok čak 15 ima potencijal da izazove novu pandemiju.
Ti virusi mogu izazvati bolesti poput encefalitisa, groznice Zapadnog Nila te žute groznice, denga groznice ili pak Zike.
Trenutni stupanj deforestacije amazonske kišne šume mogao bi biti okidač koji će biti potreban za pokretanje nove pandemije, upozorava istraživačica Cecilia Andreazzi.
Izvor: Science Times
