Znanstvenici s Ruđera došli do novih otkrića: Problem mikroplastike u morima veći je nego što smo mislili

 Proučavajući interakcije čestica mikroplastike s kalcijevim karbonatom koji je gradivna komponenta čvrstih tkiva morskih organizama, znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB) došli su do novih rezultata važnih za praćenje problema utjecaja mikroplastike na vodene organizme.

Pročitajte i ovo Pitanje opstanka Objavljeni zabrinjavajući podaci: "Ovo nije samo upozorenje ni buduća prijetnja" Hrvatski tim Tko zna koje sve tajne krije... Hrvatska sudjeluje u iznimno važnom projektu

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Teheran pod žestokim udarom, Izrael nesmiljeno udara, SAD priznao prve gubitke. Rusija upozorila: "Još uvijek nismo vidjeli dokaze" Nova akcija U tijeku su uhićenja i pretresi! Procurilo tko je na meti policije i USKOK-a MISTERIOZNA MRLJA Objavljena fotografija crvene mrlje na Trumpovu vratu: Oglasila se Bijela kuća

Istraživanje koje je tim s IRB-a proveo u suradnji s kolegama s Instituta za fiziku u Zagrebu i Instituta za farmaceutske znanosti Sveučilišta u Grazu, ukazuje na to da izloženost mikroplastike otopljenoj organskoj tvari koja je prisutna u vodenim ekosustavima pojačava ugradnju tako modificirane mikroplastike u kalcijev karbonat koji je glavna anorganska komponenta čvrstih tkiva morskih organizama kao što su školjke i koralji. Ovi rezultati su objavljeni u uglednom znanstvenom časopisa 'Environmental Chemistry Letters'.

Pročitajte i ovo Problem postaje sve veći Šokantni rezultati studije: Svakog tjedna u organizam unesemo mikroplastike težine jedne kreditne kartice

Svake godine se odloži osam milijuna tona plastičnog otpada u vodene ekosustave. Primarna mikroplastika nastaje iz potrošačkih proizvoda, a sekundarna mikroplastika nastaje uslijed raspada plastičnog otpada. Rješenje problema onečišćenja mikroplastikom zahtjeva uvođenje radikalnih inovacija, obrazovanje potrošača, ali i političku volju.

Organizmi koji nastanjuju vodene ekosustave izloženi su ljudskom utjecaju i različitim oblicima onečišćenja, među kojima onečišćenje okoliša mikroplastikom igra značajnu ulogu. Naime, mnogi morski organizmi slučajno, ili bolje rečeno pogreškom, uz hranu koju uzimaju iz svog okoliša unesu i mikroplastiku koja tako završava u njihovom probavnom sustavu uzrokujući cijeli niz problema.

Kalcijev karbonat je najvažniji mineral koji gradi egzoskelet i endoskelet (čvrsta tkiva) raznih organizama koje nalazimo u različitim ekosustavima, od kopna do slatkih voda, mora i oceana. U vodenim ekosustavima najpoznatiji organizmi čije čvrsto tkivo je izgrađeno od kalcijeva karbonata su svakako koralji i razni školjkaši, ali pronalazimo ga i u fitoplanktonima, spužvama i rakovima. Mineralizirana (čvrsta tkiva) ovih organizama najčešće su izgrađena od kalcita, koji je najstabilnija modifikacija kalcijeva karbonata, ili od aragonita, dok se vaterit rijetko nalazi.

Pročitajte i ovo Na zemlji, u vodi, u zraku... Znanstvenici otkrili mikroplastiku i tamo gdje su mislili da je nema

Pretraživanjem znanstvene literature uočili smo da istraživanja provedena prošle godine pokazuju da se mikroplastika ugradila u kalcitnu ljušturicu krednjaka, ali i u aragonitni skelet koralja. Međutim, prethodna istraživanja su pokazala da mikroplastika nije bila ugrađena u mineralizirana tkiva vodenih organizama. Stoga nam se nametnulo pitanje je li moguće da je tijekom vremena došlo do promjene svojstava mikroplastike koja je dospjela u vodeni ekosustav što posljedično može uzrokovati uočenu pojačanu ugradnju mikroplastike u čvrsta tkiva morskih organizama, objašnjava dr. sc. Nives Matijaković Mlinarić, poslijedoktorandica u Laboratoriju za procese taloženja IRB-a i prva autorica na radu.

Poznato je da je u slatkim vodama, morima i oceanima prisutna otopljena organska tvar, a jedna od aktivnih komponenti te organske tvari je huminska kiselina. Huminska kiselina se može adsorbirati na površinu čestica mikroplastike uzrokujući tako promjenu njenih svojstava kao što je to slučaj s polistirenom koji je jedan od polimera pronađenih u česticama mikroplastike izoliranim iz morske vode.

Motivirani ovom nedoumicom odlučili smo istražiti razliku između ugradnje svježih, neobrađenih čestica mikroplastike i onih koje su bile izložene djelovanju huminske kiseline, u kalcijev karbonat - kalcit. Pri tom smo kao modelne čestice mikroplastike koristili polistirenske mikrosfere koje su po potrebi obrađene huminskom kiselinom. Rezultati analize ukupnog organskog ugljika, termogravimetrijske analize i pretražne elektronske mikroskopije pokazali su da je do ugradnje polistirenskih mikrosfera u kristale kalcita došlo tek nakon obrade mikrosfera huminskom kiselinom, ističe dr. sc. Matijaković Mlinarić te dodaje kako ovakvo otkriće izaziva zabrinutost zbog moguće povećane ugradnje mikroplastike u kalcijev karbonat, a time i u čvrsta tkiva kalcificirajućih organizama, i to uslijed izloženosti mikroplastike organskoj otopljenoj tvari u vodenim ekosustavima.

Pročitajte i ovo Više nema dvojbi Dokazano: Mikroplastika pronađena u ljudskoj krvi

Naše istraživanje pruža temelj budućih istraživanja ugradnje mikroplastike u kalcijeve karbonate, primarne mineralne komponente egzoskeleta i endoskeleta raznih vodenih organizama, zaključili su istraživači.

Napomenimo da je ovo istraživanje provedeno u sklopu projekta 'Can we clean the oceans and seas from microplastic by using calcium carbonate encapsulation?' financiranog od strane European Institute of Innovation and Technology, EIT Climate-KIC Alumni 'Participatory Grant-making Programme', te projekta Hrvatske zaklade za znanost (IP-2013-11-5055, Bioinspirirani materijali - mehanizmi nastajanja i interakcija).