Konzumacija malih riba poput inćuna i srdela umjesto crvenog mesa spasila bi 750.000 života do 2050. godine na globalnoj razini, kažu znanstvenici.
Reakcija iz Srbije
Vučić odgovorio Milanoviću: "Neka Hrvatska pazi što radi"
Bori se za život
Tinejdžer (16) u kritičnom stanju: Ima teške opekline na 95 posto tijela, navodno zbog TikTok izazova
Oglasila se i policija
Detalji strašnog zločina u Austriji: Otkriveno zašto je Hrvat napao Afganistance i nožem ubio jednog
Korist bi se najviše osjetila u siromašnijim zemljama, pokazala je britanska analiza, ali bi se također drastično smanjila smrtnost od srčanih bolesti u bogatijim zemljama.
Pročitajte i ovo
Potrebna dodatna istraživanja
Znanstvenici otkrili neobičan trend kod morskih riba, ali ne znaju što ga uzrokuje
Male ribe bogate su hranjivim tvarima s niskim ugljičnim otiskom, iako ih tek nešto više od četvrtine ulovljenih pojedu ljudi.
Ostatak se pretvara u riblje brašno i riblje ulje, kojima se u uzgoju hrane skuplji plodovi mora poput lososa i pastrva.
Znanstvenici su istraživali može li zamjena unosa crvenog mesa ovim ribama smanjiti stopu bolesti i spasiti živote.
Kronične bolesti čine oko 70 posto svih smrti u svijetu, kažu znanstvenici, a bolesti srca, rak crijeva, dijabetes i moždani udar gotovo polovicu (44%) te brojke.
Znanstvenici su projicirali potrošnju crvenog mesa u narednim desetljećima u 137 zemalja i procijenili mogućnost njihove zamjene za male ribe koristeći povijesne podatke o ribolovu.
Projekcija je pokazala da bi takva zamjena mogla spriječiti između 500.000 do 750.000 smrti na globalnoj razini do 2050. godine, osobito kada su u pitanju bolesti srca.
Pročitajte i ovo
Prvi u 100 godina
Velika čast: Jedan od dva novoopisana roda riba iz porodice glavoča nazvan po hrvatskom biologu
Istraživači su priznali da mala riba nije dovoljna da zamijeni svo crveno meso, ali su sugerirali da bi mogla biti alternativa koja obećava.
Naglašavaju da postoji potreba ograničenja potrošnje crvenog mesa koje intenzivno ispušta stakleničke plinove i prelaska na hranu koja je zdrava i ekološki prihvatljiva u pokušaju da se "smanji teret" kroničnih bolesti povezanih s prehranom u narednim desetljećima.