Znanstvenici otkrili kada bi ljudi na Zemlji mogli izumrijeti i što će dovesti do toga

Nedavna studija koju su proveli britanski znanstvenici sa Sveučilišta u Bristolu sugerira da bi se Zemlja mogla suočiti s masovnim izumiranjem za približno 250 milijuna godina, ako čovječanstvo nastavi sagorijevati fosilna goriva i zadrži svoju trenutačnu putanju razvoja.

Sumorno predviđanje računalnih simulacija budućnosti

Pročitajte i ovo Bilo ih je tek 1280! Šokantno otkriće: Ljudska vrsta za dlaku je izumrla prije 900.000 godina

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Hrvati se vraćaju iz ugroženih zemalja. Izvedeni novi udari na Teheran, oglasio se Trump: "Gotovo sve je uništeno" DRAMA U KUVAJTU VIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom Ključni razgovori usred rata Evo koga je Trump zvao da mu pomogne u ratu s Iranom: "Izaći će iz sjene"

Takvo sumorno predviđanje temelji se na računalnim simulacijama koje pokazuju da bi se svi sisavci, uključujući ljude, borili za preživljavanje pod ekstremnim temperaturama u rasponu od 40 do 70 Celzijevih stupnjeva. Navedene računalne simulacije, međutim, ne uzimaju u obzir dodatni utjecaj emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim aktivnostima, što sugerira da bi stvarni vremenski okvir za izumiranje mogao biti čak i kraći.

Nadolazeća katastrofa ujedno označava prvo masovno izumiranje od nestanka dinosaura s našeg planeta prije otprilike 66 milijuna godina, kada je ogromna svemirska stijena udarila Zemlju, te izazvala opsežno razaranje.

"Izgledi čovječanstva izgledaju vrlo mračni"

Spomenutu studiju vodio je dr. Alexander Farnsworth, viši znanstveni suradnik u Školi geografskih znanosti Sveučilišta u Bristolu, koji je izrazio sumoran pogled na daleku budućnost. Izgledi čovječanstva u dalekoj budućnosti izgledaju vrlo mračno, poručio je Farnsworth.

Pročitajte i ovo Usput riješena i velika rasprava? Novo istraživanje sugerira da je zajednički ljudski predak hodao s dinosaurima

Dr. Farnsworth objasnio je da bi visoke razine ugljikova dioksida (CO2) u atmosferi, vjerojatno dvostruko veće od trenutačnih, onemogućile ljudima i mnogim drugim vrstama hlađenje tijela znojem, što bi dovelo do njihove smrti. Osim toga, predviđa se da će se za 250 milijuna godina Zemljini kontinenti spojiti u superkontinent nazvan Pangea Ultima, s kopnenom masom u obliku krafne koja okružuje unutarnje more i golemi Tihi ocean koji dominira površinom planeta.

Više potencijalnih ishoda, ali niti jedan nije dobar

Vizija superkontinenta Pangea Ultima samo je jedan potencijalni ishod Zemljine buduće konfiguracije superkontinenata, ali znanstvenici su sigurni da će se kontinenti na kraju spojiti te stvoriti surovo i negostoljubivo okruženje. Konvergencija tektonskih ploča koja bi dovela do formiranja toga superkontinenta rezultirala bi češćim vulkanskim erupcijama koje bi ispuštale goleme količine CO2 u atmosferu. Ta vulkanska aktivnost, u kombinaciji s prirodnim posvjetljivanjem sunca tijekom vremena, dodatno bi podigla globalne temperature.

Novonastali superkontinent učinkovito bi stvorio trostruki udarac povećanja topline za veći dio planeta, koji bi se sastojao od efekta kontinentalnosti, toplijeg sunca i više CO2 u atmosferi, ističe Farnsworth. Taj bi scenarij rezultirao temperaturama u rasponu od 40 do 50 Celzijevih stupnjeva i ekstremnim dnevnim fluktuacijama, što bi planet činilo uglavnom nenastanjivim za sisavce.

Studija, koja je objavljena u časopisu Nature Geoscience, koristila je računalne klimatske modele za simulaciju različitih čimbenika okoliša na spomenuti mogući budući superkontinent Pangea Ultima, uključujući temperaturu, vjetar, kišu i vlažnost. Kako bi procijenili buduće razine CO2, istraživači su koristili modele kretanja tektonskih ploča i kemije oceana. Važno je istaknuti da studija nije uzela u obzir emisije CO2 iz ljudskih aktivnosti, kao što je izgaranje fosilnih goriva, koje uvelike doprinose suvremenim klimatskim promjenama.

Studija predviđa da bi razine CO2 mogle porasti s današnjih 400 ppm na više od 600 ppm tijekom milijuna godina (400, odnosno 600 molekula CO2 na milijun molekula zraka), pod pretpostavkom da čovječanstvo prestane trošiti fosilna goriva.

Naravno, to pretpostavlja da će ljudi prestati sagorijevati fosilna goriva, inače ćemo te brojke vidjeti mnogo, mnogo ranije, dodaje profesor Benjamin Mills sa Sveučilišta u Leedsu, koautor studije.

Masovno izumiranje na dalekom horizontu

Pročitajte i ovo Crna predviđanja Znanstvenici upozoravaju da ako drastično ne promijenimo smjer, srljamo prema kraju civilizacije

Istraživanje pokazuje da bi samo mali dio Zemlje, između 8 i 16 posto, ostao nastanjiv za sisavce. Štoviše, većina vrsta sisavaca vjerojatno bi se suočila s izumiranjem, a superkontinent bi prvenstveno bio smješten u vrućim, vlažnim tropima, čime bi se planet izložio neviđenim razinama topline. Dr. Farnsworth sugerirao je da bi preživljavanje moglo biti moguće ako čovječanstvo izgradi ekološki kontrolirana skloništa s klima-uređajima i objektima za proizvodnju hrane. Međutim, priznao je da su izgledi za uspostavu civilizacija na drugim planetima ili implementacija rješenja geoinženjeringa za upravljanje klimom u ovom trenutku uvelike spekulativni.

U zaključku, studija daje strašnu sliku daleke budućnosti Zemlje, s masovnim izumiranjem koje se nazire daleko na horizontu. Iako se predviđa da će se ti događaji dogoditi za otprilike 250 milijuna godina, utjecaj ljudskih aktivnosti mogao bi ubrzati taj vremenski rok, čineći ključnim rješavanje hitnog pitanja klimatskih promjena.

Izvor: Daily Mail